U Virje je željeznica stigla 1909. godine od strane Kloštra i tu se stalo s izgradnjom pruge prema Koprivnici. Dakle, Virovci su, da bi otputovali željeznicom u Zagreb, morali putovati preko Kloštra za Bjelovar, ili pak kolima do Koprivnice i onda  sjesti na vlak za Zagreb. Stoga su odgovornima zamjerali što nisu odmah izgradili i tih dvadesetak kilometara pruge prema Koprivnici kojom bi se u željeznički sustav uključili i Novigrad, Plavšinac, Vlaislav i Bregi. Bilo je puno otezanja s gradnjom postojeće pruge, a isto se dogodilo i s nastavkom radova. Lokalni političari upregli su sve napore da se cijeli posao pokrene. Požurnice su slali kotarskom predstojniku, Velikog župana, banu Tomašića, pa i u Hrvatskom saboru. Za gradnju se zalagala i Imovna općina đurđevečka i osječka Obrtničko-trgovačka komora. Stvar se pokrenula tek krajem 1911. godine kad je na mjesto novog bana stupio Slavko pl. Cuvaj iz Ivanske pored Bjelovara. Tada je počela gradnja pruge od Koprivnice, a u veljači sljedeće godine i od Virja. Pruga je otvorena tek 9. studenoga 1912. godine a njome je Koprivnica povezana s Viroviticom. U početku su dnevno vozila tri vlaka na relaciji Kloštar-Koprivnica a jedan od Kloštra do Đurđevca. Pruga je izuzetno bila važna za stanicu Bregi, gdje je izgrađen utovarni kolodvor za ugljen iz rudnika u Glogovnici. Prugom su prometovale lokomotive izrađene u Mađarskoj nakon 1907. godine. Slabije lokomotive kretale su se brzinom od 45 a jače 65 km/h.

Fotografiju ustupio Martin Mahović