![pocetak-1860-sverovci-i-grkine](https://i0.wp.com/podravske-sirine.com.hr/wp-content/uploads/2016/10/početak-1860-Sverovci-i-Grkine-300x228.jpg?resize=300%2C228)
U ranome novom vijeku obilje šuma i (polu)poplavnih područja predstavljalo je gotovo neiscrpan izvor svježeg poljoprivrednog zemljišta koje je trebalo ratarima i stočarima zbog povećanja stanovništva u to doba. Takva mjesta u đurđevečko-virovskoj Podravini nalazila su se između desne obale rijeke Drave i pješčanih površina poznatih kao Đurđevečki peski. Za krčenje šuma i stvaranje obradivih površina najpogodniji su bili ocjediti tereni, tzv. grede. Na njima su najprije bila ispasišta stoke, a preko njih je ostvarivana prometna komunikacija s rijekom Dravom. Takve čistine su proširivane krčenjem i na njima su u XVIII. stoljeću nastala specifična privremena obitavališta stoke i ljudi koja se u lokalnome govoru nazivaju konak, odnosno konaki.
![durdevecki-i-virjanski-konaki-s-kraja-19-st](https://i0.wp.com/podravske-sirine.com.hr/wp-content/uploads/2016/10/Đurđevečki-i-Virjanski-konaki-s-kraja-19.-st.-300x186.jpg?resize=300%2C186)
Tijekom XIX. stoljeća konaki su od privremenih, postali stalna naselja što je karakteristično posebno za drugu polovinu XIX. stoljeću kada su se dijelile velike kućne ili obiteljske zadruge. U prvoj polovini XX. stoljeća konaki su doživjeli svoj demografski i gospodarski vrhunac što je rezultiralo oblikovanjem civilne i vjerske administrativne mreže u obliku općina i župa, a najzorniji primjer su općina i župa Novo Virje. No, pred kraj istoga stoljeća konaki su počeli odumirati najprije u demografskom, a zatim i ekonomskom smislu.
![slika-36](https://i0.wp.com/podravske-sirine.com.hr/wp-content/uploads/2016/10/SLIKA-36-300x225.jpg?resize=300%2C225)
Danas svjedočimo nestajanju konaka, pogotovo onih malih. Naime, iz malih konaka ljudi masovno iseljavaju, a s obzirom da više nema mnogo poljoprivrednika u takvim naseljima oni i gospodarski propadaju, tj. zapuštaju se. Tako danas u konačarskim naseljima prevladavaju staračka domaćinstva i gotovo je potpuno zapostavljen potencijal konaka za bavljenje ratarstvom i stočarstvom u obliku velikih farmi za što bi oni bili idealni i na što su neki već upozoravali.
Više o nastanku i razvoju konaka u XVIII. stoljeću možete pročitati u knjizi povjesničara Nikole Cika „Ekohistorija Đurđevca i Virja u drugoj polovini 18. stoljeća“ koja je objavljena 2016. godine.
KOMENTARI