Fašenski običaji


1Fašenk obilježava pripremno razdoblje najvećega katoličkog blagdana – Uskrsa. Fašenk se je željno iščekivao, svi su mu se radovali jer je to bio zadnji dan dobroga jela, pića i zabave prije samoga Uskrsa. Maskirani ljudi i djeca obilazili su kuće da svima otjeraju zlo, nesreću i zimu kao simbol mrtvila, a donesu sreću, blagostanje, plodne njive i proljeća kao obnovu prirode i života. Fašensko vrijeme započinjalo je s fašenskim tjednom. Bio je to tjedan prije onog u kojem je fašenk i Pepelnica. 4Dane tog tjedna narod je nazivao: sramotni pondelek, šantavi tork, vrteča sreda, četrtek lakomec, mišji petek, žabja sobota i fašenska nedela ili crna nedela.

Uz svaki dan postojalo je određeno narodno vjerovanje kojeg su se ljudi pridržavali. U ponedjeljak se ne smije presti jer se dojde na sramoto; u utorak se također ne smije presti jer će prelju boljeti noga. Ako prelja prede u srijedu vrtjet će joj se u glavi cijele godine. U četvrtak se malo bolje jelo, doduše, ne obilna i raznovrsna hrana, već malo masnija.

b
Fotogrfija iz zbirke Matije Vogrinčića

Govorilo sa da svatko mora posjetiti devet kuća i pojesti devet žgancov kaj bode debleši. Jeli su se i žganci pa se svakom živinčetu u štali i svinjcu morao dati po jedan žganac da bude debelo. U petak se pak nije smjelo presti jer se vjerovalo da će miševi pojesti sve predivo, odnosno lan u kući i na polju, a u subotu da će žabe i mušice napraviti velike štete. Posebno je pak bilo u nedjelju. Ujutro su muškarci morali oruniti više vrsta kukuruz za sjeme, a pojedini ga sadili u posude: 1-3 zrna ujutro za ranu sadnju, u podne 2-3 zrna za srednju, a 1.3 zrna uvečer za kasnu sadnju. Koje zrno bolje uspijeva tu će vrstu saditi te godine. Žene pak moraju očistiti kokošinjce, pomesti i očistiti kuću i smeće baciti na ulicu na put.

5Dan poslije fašenske nedjelje slijedi fašenski pondelek, dok je u utorak Fašenk, dan kad se ide po fašenke. Fašenk su obilježavali fanki (krafne), odnosno kuhana kokoš (crnoga perja). Kuhana kokoš jela se za večeru jer se vjerovalo da ako ju ne zakolju da se bode obesila (uginula). Tome u prilog ide i poznata uzrečica: Najbolši je vuzmeni ruček, božični obed i fašenska večera!. Na Fašenk se nije ništa posebno radilo, a pogotovo se nije smjelo šiti, jer se vjerovalo da će se kokošima zašiti rit pak ne bodo mogle nesti.

 

 

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine