Najimućnija i najutjecajnija obitelj u Pitomači bila je obitelj Karla/Dragutina Götza st. (1837. – 1915.), koji se u Pitomaču doselio nakon 1860. godine iz Ugarske. Oženio je Đurđevčanku Barbaru Điketa (1847. – 1902.), s kojom je imao čak desetero djece. Većina djece je pomrla a jedini sin koji se oženio bio je Karl Götz ml. (1874. – 1945.). Götz stariji otvorio je u Pitomači trgovinu i pomalo se širio postavši veleposjednikom s oko tisuću jutara obradivih površina, šuma i velikim vinogradom u Aršanju. Središte njihova imanja sa gospodarskim zgradama nalazilo se na mjestu bivšeg poljoprivrednog dobra Borik. Od 1893. godine bio je načelnik općine i županijski zastupnik prema plaćenom porezu, koji je bio najveći na đurđevečkom i pitomačkom podučju. Njegova aktivnost u društvenom životu očitovala se u mjesnom Hrvatskom sokolu (vođa), bio je član nadzornog odbora poduzeća Podravsko dioničko društvo tvornica opeka u Gjurgjevcu, potpredsjednik Prve hrvatske  štedionice (1894.) i član podružnice Gospodarskoga društva u Đurđevcu, zatim član uprave pitomačkog mlina (1906.) i zakupnik lovišta u okolici Pitomače (1900.). Obitelj je svoj kapital ulagala zajedno s drugim podravskim ulagačima iz Đurđevca i Koprivnice. Očev posao preuzeo je Karl/Dragutin Götz ml., koji je oženio Anu rođenu Dezidor iz Valpova. Götz mlađi umro u logoru u Valpovu 1945. godine. Imao je još tri brata, Franju (1877. – 1931.), Milana (1889. – 1924.) i Ivana (rođ. 1884.), koji je poginuo u Galiciji 1915. godine. Franjo je 1891. godine bio u upravnom odboru županije i na čelu Hrvatskoga radiše u Pitomači, a Milan je između dva svjetska rata zabilježen kao općinski načelnik. Raspad obitelji i cijeloga imanja počeo se odvijati nakon Prvoga svjetskog rata. Götz stariji umro je 1915. kad i sin Ivan, a zelenokaderaši su im 1918. godine opljačkali i zapalili trgovinu u Pitomači. Imanje s potpuno raspalo nakon Drugoga svjetskog rata. Danas na obitelj podsjeća impozantna grobna kapelica na mjesnom groblju sagrađena 1916. godine.

Izvori: BEGOVIĆ, Branko. Pitomača kroz prošlost 1. Prilozi za povijest Pitomače, Pitomača, 2015., 220-221, 323, http://www.pitomaca.hr/wp-content/uploads/2018/10/bego-pitomaca-kroz-proslost.pdf