Pjesnik Drago Britvić (1935. – 2005.)

9. kolovoza 2016. Nikola Cik Zavičajni književnici, Znameniti Podravci

Drago Britvić rođen je 6. srpnja 1935. godine u Pitomači. Cijeli radni vijek proveo je na Hrvatskom radiju (Radio Zagrebu) kao urednik redakcije i popularnih emisija (Lice s fotografije, Pod starim i novim krovovima, Ulice i trgovi…). Bio je jedan od osnivača 2. programa Radio Zagreba. Britvić je najpoznatiji po svojim uglazbljenim stihovima, pa ga mnogi nazivaju tekstopiscem, no on je u duši i po svome djelu zapravo bio pjesnik. Napisao je stihove za oko 1000 pjesama od kojih se mnoge postale uspješnice. Pisao je za glazbu različitih stilova; za popijevke, šansone, starogradske, zborske, klapske i dječje pjesme, za kazališne songove, mjuzikle i mnoge druge žanrove pop-glazbe. Jednako je uspješno stvarao na kajkavskome, štokavskome i čakavskome jeziku. Britvićeve pjesme skladali su najpoznatiji hrvatski skladatelji a izvodili mnogi popularni pjevači i glumci (festivali, TV-emisije, recitativi, diskografija), a njegov rad mogao se vidjeti i u školskim čitankama i pjesničkim antologijama. Najnagrađivaniji je autor stihova na glazbenim festivalima. Za vrijeme Domovinskog rata autor je teksta za skladbu Bože čuvaj Hrvatsku, koju je izveo hrvatski pjevač i skladatelj Đani Maršan. Britvić je jedan od utemeljitelja Festivala kajkavske popijevke (1966.) i njegov dugogodišnji direktor. Godine 1993. Hrvatski radio i Croatia Records objavili su mu zbirku odabranih pjesama Bože čuvaj Hrvatsku. Iste godine s hrvatskim naivnim slikarom Ivanom Lackovićem-Croatom izdao je pjesničko-zavičajnu mapu Pušlek domovine i sa slikarom Brankom Bahunekom mapu Za falu kaj smo bili skup, u kojoj se nalaze pjesme povodom 900.-og rođendana grada Zagreba. Mjuzikl Tko pjeva zlo ne misli (Alfi Kabiljo) Britvićev je kazališni prvijenac, kojeg izvodi ansambl Lado. Više od dva desetljeća surađivao je sa zagrebačkim Histrionima gdje je adaptirao tekstove Tituša Brezovačkog, Marije Jurić Zagorke, Augusta Šenoe, Williama Shakespeara i drugih. Posthumno je nagrađen Porinom za životno djelo (2006.) i zbirkom stihova Mirno teku rijeke (2007.). Umro je 25. prosinca 2005. godine u Zagrebu.