Kotarski predstojnik u Đurđevcu Stjepan Kenfelja


Kotarskoga predstojnika u Đurđevcu Stjepana Kenfelju Đurđevčani pamte samo po dobrome. U Đurđevcu je službovao od  1887. do kraja 1890. godine. Bio je glavni pokretač osnivanja Vatrogasnog društva (1890.) i njegov prvi nadvojvoda, te predsjednik mjesne čitaonice. Založio se za uređenje šetališta na središnjem trgu u Đurđevcu i za gradnju nove školske zgrade u Virju. Nakon pronalaska rimske kamene ploče s latinskim natpisom u čast cara Konstancija II. (337. – 361.) na Peskima 1888. godine, nastojao je da se ona zbrine u muzeju u Zagrebu. Rado je pomagao školsku djecu i organizirao prikupljanje novčane pomoći za pogorjele u Budančevici 1890. godine. Iz Đurđevca otišao je na službu kotarskoga predstojnika u Đakovo (1891. – 1892.), a 1895. godine bio je na istoj službi u Slatini. Zna se da je vodio poslove županijskog tajnika u Ludbregu (1903.) i u Osijeku, te bio podžupan virovitički od 1907. do 1910. godine. Umirovljen je kao odsječni savjetnik zemaljske vlade u Bosni. Radi vjernog službovanja u javnoj upravi njemu i potomcima dodijeljeno je ugarsko plemstvo – pl. od Donje Stubice (1914.). Oženio je Aureliju Pukler (1888.). U Đurđevcu im se rodio sin Zlatko (1888.).

Općinsko je poglavarstvo pri njegovu odlasku iz Đurđevca u novinama objavilo javnu zahvalu za njegovo „revno, zdušno i požrtvovano uredovanje, i za: promicanje narodnog gospodarstva, što je izvukao općinu iz duga od više tisuća forinti, što je provodio kanalizaciju, što je dao u red područne crkve i škole, uredio općinske ceste, putove i mostove, park i nogostup, što je ustrojio vatrogasno društvo, što je radio na osnutku gospodarske podružnice, što je upravu općine, koja je u velikom neredu čamila, tako uredio, da joj sada treba premca tražiti“.

Razglednica iz zbirke Martina Mahovića

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine