U Đurđevcu se u prosincu 1941. godine zateklo 60 Židova, od prijašnjih 18 obitelji. Najbrojniji bili su na popisu 1931. godine (97). Vidjevši kakvo je stanje prethodilo Drugome svjetskom ratu općenito u Europi, u Njemačkoj i na tlu Kraljevine Jugoslavije, a naročito nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske, spašavali su se kako je tko znao i umio. Neke obitelji i pojedinci i prije su otišli iz Đurđevca, ponajviše u Zagreb, a pogotovo dok su shvatili da im slijedi progon i deportacija. Njihova nam je sudbina nepoznata, osim nekolicine. Sigurnom u Đurđevcu osjećala se jedino obitelj Braun jer je imala zaštitu ustaškog poglavnika Slavka Kvaternika, s kojim je obitelj prijateljevala. Dolaskom ustaške vlasti Ernestina Braun baš radi toga vratila se s mužem Eduardom Beckom kod oca Šandora u Đurđevec. Dotad su živjeli u Zagrebu gdje je Eduard radio kao željeznički činovnik. No, kad je 1942. godine pao Kvaternikov utjecaj u vrhu vlasti, Šandor Braun je zajedno sa suprugom Elizabetom, Ernestinom i njezinim mužem i sinom Borisom uhićen i zatočen do 7. svibnja 1943. godine u Zagrebu na Savskoj cesti. Potom su deportirani u logor Auschwitz, gdje su pogubljeni. Sin Boris jedini se spasio iz logora. Od odvođenja u logor spasila se druga Borisova sestra Štefica, prije rata udana Durman u Zagrebu. Još su preživjeli brača Milan i Pavao Lichtenberg, Ignac Singer i Josip Berger. Ne zna se što se dogodilo s odvjetnikom Isom Lichtenbergom, ocem Milana i Pavla. Njegova obitelj još prije rata odselila se u Zagreb. Sinovi Milan i Pavao zajedno sa suprugama izbjegli su u Italiju. Treći sin Fritz pogubljen je ujesen 1941. u Beogradu (Topovske šupe) a njihova sestra Ljubica sa suprugom Isom Frӧhlichom pogubljena je u Auschwitzu. Josip Berger je s ocem Dragutinom i majkom Rozalijom izbjegao u Mađarsku gdje su uhićeni i odvedeni u logor Mathausen. Otac je umro na putu u logor a sudbina majke, brata Josipa i sestre Marije nije poznata. Drugi brat Ernest vodi se na popisu žrtava logora u Jasenovcu. Jedino se Josip vratio kući. Na jasenovačkom popisu nalaze se još: Ernestina Beck, Vatroslav Hirschler, Zlatko Leitner, i Dragutin Singer. Oni su rođeni u Đurđevcu ali su živjeli u Zagrebu i bili su pripadnici tamošnje židovske općine. Međutim, za prezime Leitner nemamo podataka da je zabilježeno u Đurđevcu, a bilješka u popisu o Vatroslavu (Ignacu) Hirschleru je pogrešna jer je riječ o Ignaciji Hirschler, ženskoj osobi. Tako govore podatci u matičnoj knjizi židovske općine u Bjelovaru. Od zagrebačkih Židova rođenih u Đurđevcu u drugim logorima stradali su: Ludvig i Ljudevit Braun (Šandorova braća; Auschwitz), Giza Engelman (Auschwitz), Terezija Grünfeld (Pag), Otto Klinger (Dachau), Franjo Leimdӧrffer (Jadovno), Ferdo Singer (Njemačka) i Josip Deutsch (Pag), a za Roberta Klingera navodi se nepoznato mjesto smrti. Matična pak knjiga govori da je nestao u ratu i Hinko Hirschler, jer je od Općinskog suda u Bjelovaru proglašen mrtvim 1963. godine. Također ne znamo jesu li prezimena Grünfeld, Engelman i Leimdӧrffer bila prisutna u Đurđevcu, pa je podatak dvojben. O ostalim Židovima nemamo saznanja. Pretpostavlja se da su obitelji Brenner i Nӧthig također bile židovskoga porijekla, ali su nakon samog doseljenja u Đurđevec u drugoj polovici 19. stoljeća prihvatile katoličanstvo, i zato su preživjele.