Jedno od ključnih djela za poznavanje povijesti grada Đurđevca, te o govoru i mentalitetu stanovnika Đurđevca je knjiga prof. dr. sc. Velimira Piškorca pod naslovom Georgiana. Podnaslov knjige približava nam njen sadržaj: rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hvatskokajkavskoj književnosti. Piškorceva knjiga objavljena je 2005. godine, a izdavači su: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za lingvistiku i FF-press.

Na početku knjige stoji: „Ova knjiga obuhvaća izbor sročiteljevih radova o đurđevečkom govoru i književnosti na kajkavskom narječju, nastalih u posljednjih petnaestak godina.“ Kako je knjiga objavljena 2005. godine, to dokazuje da se je Velimir Piškorec od rane mladosti bavio temama o đurđevečkom govoru i književnosti na kajkavskom narječju. Sadržaj knjige podijeljen je u 11 poglavlja i u 2 velike cjeline. U prvome dijelu knjige objavljeni su jezikoslovni članci o đurđevečkm govoru čiji su naslovi: „Zakaj Đurđevec (ne)je Đurđevec?“, „Đurđevečke membe“, „Njemačko-hrvatski jezični govor u đurđevečkoj Podravini“, „Kajkavsko-štokavska dvojezičnost u nastavi njemačkoga jezika“, a tu je i članak o germanizmima u đurđevečkom govoru te (jezično)autobiografska priča autora knjige. U drugom dijelu knjige objavljeni su osvrti na djela nekoliko kajkavskih pisaca: Adalbert Pogačić, Vladimir Miholek, Željko Kovačić, Anđela Lenhard Antolin i Đuka Tomerlin-Picok.

Jezikoslovac Velimir Piškorec rođen je u Đurđevcu 3. ožujka 1966. godine. U Đurđevcu je pohađao osnovnu školu, a srednju u Đurđevcu i Bjelovaru. Diplomirao je njemački i engleski jezik i književnost te doktorirao na temu germanizama u podravskom dijalektu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ondje je zaposlen na Odsjeku za germanistiku. Osim stručnih radova objavio je i dvije zbirke pjesama (Ziskavanje steklene bapke, 1988. i Trinajsto prase, 2000.).