Ivan Šavor rođen je 22. svibnja 1901. godine u Koprivnici. Kraće vrijeme radno je boravio u Đurđevcu, ali je iza sebe ostavio dubok trag. U Koprivnici je završio osnovno školovanje (1912.) i realnu gimnaziju (1922.). Šumarstvo je diplomirao 1931. godine na Poljoprivredo-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Za vrijeme studija bio je predsjednik Kluba akademičara. Prije i nakon diplomiranja (do 1932.) radio je kao dnevničar pri Gradskom načelstvu u Koprivnici surađujući oko sastavljanja gospodarskih osnova gradskih šuma. Tada je načinio i regulacijski plan potoka Koprivnica (30 km). Od 1932. do 1941. godine bio je pripravnik, a zatim upravitelj šumarije Đurđevečke Imovne općine u Đurđevcu. Do 1940. godine napredovao je u službi do zvanja višeg šumarskog pristava. Osim redovnih poslova radio je na pošumljavanju Đurđevečki peskov i proučavanju njihove flore i faune. Načinio je herbarij od 234 biljke toga područja, a svoju zbirku od 600 vrsta kukaca predao je Hrvatskom zoološkom muzeju u Zagrebu. Od 1941. do 1944. godine radio je pri Ravnateljstvu šuma Đurđevac kao referent i zamjenik direktora, a od 1944. do 1945. kao upravitelj šumarija u Svetom Ivanu Žabnu, Novoj Rači i Bjelovaru, te do 1947. godine kao šef odsjeka za iskorišćivanje šuma pri Okružnom NO Bjelovar.

Iste godine kraće vrijeme radio je  pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu. Od 1947. do 1950. godine bio je predavač stručnih predmeta i zamjenik direktora u Šumarskoj školi u Karlovcu. Tada je rukovodio izgradnjom internata škole. Zatim je otišao u Zagreb gdje je do 1952. godine radio kao profesor Drvno-industrijske škole pri Ministarstvu i Generalnoj direkciji drvne industrije kao referent za stručne škole na poslovima osnivanja, organizacije i nadzora drvno-industrijskih škola. Nakon toga, do umirovljenja 1966. godine, obnašao je profesorske i druge dužnosti na Drvno-industrijskoj školi u Zagrebu. Tada je napisao Priručnik za površinsku obradu drva, I-IV (Zagreb, 1963. – 1964.), te Profil tehničara drvne industrije finalnog smjera (Zagreb 1966.). Osim navedenih radova u zborniku Sto godina šumarstva Bilogorsko-podravske regije (Bjelovar 1974.) nalazimo i njegov rad Đurđevački pijesci u kome je pregledno i dokumentirano prikazao prirodne osobine, kultiviranje i pošumljavanje pijesaka. U Đurđevcu je bio pokretač osnivanja „Društva za uljepšanje mjesta“ (1941.) i njegov prvi predsjednik. Za vrijeme rada u Zagrebu aktivno je djelovao u radu gradskih, republičkih i bivših jugoslavenskih povjerenstava, odbora i udruženja za kadrove i školstvo na području drvne industrije. Izradio je nomenklaturu za 18 zanimanja u finalnoj drvnoj industriji. Jedan je od osnivača planinarskog društva „Bilo“ u Koprivnici. Zdravlje i prisebnost poslužili su ga do same smrti. Doživio je pune 104 godine. Umro je 11. lipnja 2005. godine u domu umirovljenika u Zagrebu.