General Mijo pl. Tišljar iz Virja


Mijo Tišljar

U Virju je 17. rujna 1853. godine rođen Mijo Tišljar kao sin virovskih graničara Martina Tišljara (1829.-1876.) i Ane Tišljar rođ. Pintar (1834.-1871.). Istog je dana kršten u Virju, a životni ga je put odveo daleko od rodnog kraja. Mijo nije bio jedini član obitelji koji se posvetio vojničkom zvanju jer je časnik bio i njegov mlađi bratić Stjepan Tišljar (rođen 1857. godine).

Izvor: http://koprivnicko-krizevacka.policija.hr/main.aspx?id=196953

Graničarsku pukovnijsku školu polazio je u Bjelovaru od 1868. do 1871. godine, a školovanje je nastavio u kadetskoj školi u Zagrebu gdje je bio do 1873. godine. Od 1881. do 1883. godine bio je polaznik ratne škole u Beču. Desetnikom je postao već 1871., a poručnikom 1874. godine pri 16. pješačkoj pukovniji u Bjelovaru. U svibnju 1898. godine unaprijeđen je u čin pukovnika i postao je zapovjednikom 22. pješačke pukovnije u Zadru, a iste godine i 71. pješačke pukovnije službujući u Beču, Bratislavi i Trenčinu. Potom je zapovijedao 58. pješačkom pukovnijom u Liberecu.

Izvor: http://koprivnicko-krizevacka.policija.hr/main.aspx?id=196953

Krajem godine postao je general-bojnikom. Od kraja 1903. godine bio je zamjenik inspektora Carskoga i kraljevskoga oružništva u Beču. Podmaršalom je postao 1908., a počasnim generalom pješaštva 1913. godine. Godine 1909. odlikovan je redom željezne krune III. reda i viteškim križem Leopoldova reda. Umirovljen je 1. veljače 1917. godine. Njegovo carsko kraljevsko veličanstvo Franjo Josip I. je 1908. godine Miji Tišljaru podijelilo nasljedno plemstvo s predikatom de „Lentulis“. Pritom se aludira na drevnu povijest Virja prema čemu se smatra da je u starom vijeku u doba Rimskog Carstva na mjestu današnjeg Virja stajalo naselje koje se nazivalo Lentulis. Ovo svjedoči i o povezanosti Mije Tišljara s rodnim krajem. Umro je u Beču 28. travnja 1922. godine.

Izvori: Kolar-Dimitrijević, Mira. „Fabijan Kovač ili kroničar Virja i kroničar Siska“, Podravski zbornik 2007., Koprivnica, 2007., 181.; Balla, Tibor. “Hrvatski generali najvišega ranga u austro-ugarskim oružanim snagama u prvim dvjema godinama Velikoga rata”, 1914.: prva godina rata u trojednoj kraljevini i Austro-Ugarskoj Monarhiji, zbornik radova, ur. Vijoleta Herman Kaurić, Zagreb, 2018, 248-249; Podravac, br. 25, 15. VIII. 1897., br. 15, 1. VIII. 1898.; Hrvatske novine, br. 31, 30. VII. 1907., br. 41, 7. X. 1909.; Tjednik bjelovarsko-križevački, br. 26, 20. VI. 1907.; Matične knjige rkt. župe svetog biskupa Martina u Virju.

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!