Nazivi virovskih konaka, kao i mnogi drugi toponimi u Podravini, zadaju mnogo briga istraživačima koji bi željeli doznati i objasniti odakle potječu takvi nazivi. Jedan od takvih naziva je i Medvedička kako se naziva jedan veliki dio prostranih virovskih konaka, a danas je to dio naselja Novo Virje.  Naziv Medvedička neodoljivo podsjeća na medvjede i doista su mnogi dosadašnji istraživači objašnjavali porijeklo ovog toponima navodnom prisutnošću medvjeda u nepreglednim šumama uz obale rijeke Drave. Šume su ovdje nekada doista bile guste, no je li u njima baš bilo medvjeda bilo bi teško utvrditi. Još je manje vjerojatno da je netko doista ovdje vidio medvjede i po njima prozvao nekadašnje šume, odnosno konake.

Proučavajući okoliš konaka Medvedička mogli bismo objasniti i postanak ovog naziva. Naime, Medvedička se prostire među nekadašnjim meandrima rijeke Drave koji su se pretvarali u mrtvice. Tako je to bio prostor „med vodama“ (između vode) pa bi tako mogao nastati naziv „Medvodička“ koji je poslije postao Medvedička.

Na prostoru obgrljenom dravskim meandrima koje se naziva Medvedička bilo je mnogo konaka već u drugoj polovini 18. stoljeća. Bilo je to područje gdje su svoje konake imali žitelji iz Virja. Medvedička je u to vrijeme s dvije strane bila omeđena rijekom Dravom i njenim meandrima, s treće strane bile su poplavne šume, a s četvrte strane su bili đurđevečki konaki. To je područje bilo prošarano gustom mrežom putova koji su vodili do pojedinih konaka, mnogobrojnih riječnih mlinova i virovskog prijelaza preko rijeke Drave. Zbog brojnih konaka na području Medvedičke u 18., 19. i 20. stoljeću to područje možemo smatrati jednom od jezgri Novog Virja.