Sabolić je rođen u Križevcima 31. srpnja 1900. godine, gdje je otac Petar službovao kao odvjetnik i sudac. Majka mu je bila Olga Sabolić rođ. Starčević, kćer đurđevečkog mjernika i veleposjednika Martina Starčevića. Osnovnu školu polazio je u Krnjaku, Ogulinu i Đurđevcu (od 1908.), gimnaziju u Zagrebu i Bjelovaru (završio 1919.), a pravo studirao u Beču i Zagrebu, gdje je diplomirao i stekao doktorat prava (1922.). Iste godine stupio je na službu kao kotarski pristav u Đurđevcu, a poslije je radio i u drugim mjestima. Do travnja 1941. odvjetnik je u Đurđevcu. Bio je predsjednik Vatrogasnog društva (do 1932.), jedan od prvih nogometaša u Đurđevcu i predsjednik nogometnog kluba Graničar (1928.), tajnik pjevačkog društva Preradović (do 1933.). Kao član HSS-a kandidirao se za narodnog zastupnika na izborima 1935. i  1938. godine. Potonje godine izabran je za tajnika kotarskog odbora HSS-a u Đurđevcu, a 1939. godine istupio je iz stranke i postao organizator ustaškog pokreta u đurđevečkom kraju. Već je prije bio povezan je s ustaškom organizacijom u Janka-Pusti, a nakon 1939. s ustaškim prvacima M. Budakom, S. Kvaternikom i M. Lorkovićem. U više je navrata kažnjavan zatvorom zbog protusrpske politike, demonstriranja i isticanja hrvatske zastave. Nakon proglašenja NDH imenovan je ustaškim povjerenikom za kotar Đurđevec, zatim velikim županom Velike župe Posavje u Brodu na Savi, te velikim županom Velike župe Bilogora u Bjelovaru (od prosinca 1942. do travnja 1944.). Obnašao je i dužnost državnog tajnika i, uoči sloma NDH, ravnatelja unutrašnje uprave MUP-a. U svibnju 1945. godine povukao se u Austriju. U proljeće 1948. godine ilegalno je ušao u Hrvatsku, sudjelujući u Kavranovoj akciji, odnosno operaciji Gvardijan. Po prelasku granice uhićen je i presudom Vrhovnog suda NR Hrvatske osuđen na smrt 27. kolovoza 1948., te pogubljen  u Zagrebu na današnji dan iste godine. Oženio je Ivanku Nokić, učiteljicu iz Pakraca s kojom je imao sina Petra.

Izvori: Tko je tko u NDH, Zagreb, 1997., 353.; ŠADEK, Vadimir. Ustaše i Janka-Puszta, Molve, 2012., 110.;  HODALIĆ, Ivan i suradnici. Graničar 1919. – 1999., Đurđevac, 2000., 9.; DESPOT, Zvonimir. Vrijeme zločina – novi prilozi za povijest koprivničke Podravine 1941. – 1948., Zagreb / Slavonski Brod, 2007., 273.; VUSIĆ, Josip. “Bjelovarska gimnazija od 1876. do 1978. godine”, Bjelovarski zbornik 7, Bjelovar 2006., 112