Prvi sistematski popis župa Zagrebačke biskupije imamo iz 1334. godine, kada se spominje i crkva sv. Jurja, premda se pojedine župe komarničkoga arhiđakonata i ranije spominju u raznim srednjovjekovnim listinama. Pretpostavka je da je stara đurđevečka župa postojala i prije, no o tome zasad nema povijesnih podataka. Istoimeno naselje spominje se prvi put 1237. godine u opisu posjeda Oxzeu Sengurg. Godine 1426. naselje se navodi kao trgovište, a jedna pak listina svjedoči da je već 1439. godine đurđevečko naselje imalo status varoši. Prema popisu svećenika iz 1501. godine u crkvi

službuje župnik Andrija i čak tri pomoćnika, što nam govori o velikoj župi. Selo sv. Jurja propalo je između 1529. i 1548. godine u građanskom ratu u borbi plemstva za đurđevečki posjed, te uslijed osmanskih pustošenja. Selo bilo je smješteno u predjelu danas zvanom Pri turnu ili Za turnom. Lokalitet je dobio ime po ostatcima crkvenog tornja crkve stradale u naletu Osmanlija. To je povišena greda s desne strane raskrižja putova koji vode prema Čepelovcu i Mičetincu. Početkom 1940-ih godina još uvijek je bio vidljiv ugao zida debelog jedan metar, komadi opeke i keramike. Navodno je ovdje pronađen jedan grob i kamena rimska ploča, ali o tome zasad nema konkretnijih saznanja. Konačnu potvrdu o lokaciji mogla bi dati tek neka nova povijesna i arheološka istraživanja.