Trgovac Ferdo Brenner okupio je 1893. godine grupu đurđevečkih poduzetnika i veleposjednika, među kojima su prednjačili Židovi, i osnovao Prvu podravsku dioničarsku štedionicu, prvu ustanovu takve vrste u Đurđevcu. Već slijedeće godine štedionica je imala promet od 80.000 forinti, te čiste dobiti od 3.263 forinti. Promet novca je tijekom 1895. narastao na 1.204.546 forinti a dobit na 8.454 forinti. Brenner je izabran za prvoga ravnatelja a štedionicom je predsjedao do kraja devedesetih godina 19. stoljeća. U ravnateljstvu je 1899. godine bilo niz uglednih Đurđevčana; odvjetnik dr. Petar Zrelec, Rade Hrga, pravnik Matija Vedriš, trgovac Josip Kohn i industrijalac Emanuel Braun.

Nadzorni odbor su sačinjavali veleposjednik Dragutin Götz iz Pitomače, općinski bilježnik Nikola Kovačić, odvjetnik Izidor Lichtenberg i Albert Kohn. Štedionicu je vodio Dragutin Franz s blagajnikom Josipom Borošem. Nju je 1920. godine preuzela Prva hrvatska dioničarska štedionica u Zagrebu, koja tada počela s radom. Uglavnom ista interesna skupina osnovala je 1897. godine i Zadrugu za uzajamnu pomoć kojom su nastojali privući niže i siromašnije slojeve, a koja se ubrzo (1905.) pripojila štedionici. Brenner je u njoj bio član ravnateljstva. Na inicijativu mjernika i veleposjednika Martina Starčevića u Đurđevcu je počela s radom i Banka za Podravinu d.d. (1898.), kojoj je predsjedavao. Poslovala je do 1924. godine, kada je i nju preuzela Prva hrvatska dioničarska štedionica. Početkom prošloga stoljeća (1902.) otvorena je i Banka Kohn i drugovi, namijenjena samo trgovcima, ali nije opstala.