Bjelovarsko-križevačka županija djelovala je od 1886. do 1924. godine. Županijska skupština sastajala se je dva puta godišnje, u proljeće i jesen. Skupštinari su donosili statut, raspravljali o predmetima javnog interesa, obraćali se Saboru raznim peticijama, rješavali sporova oko teritorijalnog opsega pojedinih općina u županiji, rješavali sporove među nižim upravnim organima zbog ovlasti, upravljali županijskom imovinom i županiji povjerenim zakladama, zavodima, i slično. Zastupnici su birali županijski upravni odbor koji je upravljao županijom između dva zasjedanja. Polovicu njezinih članova činili su veleporeznici prema popisu koji se radio na temelju veličine svote cjelokupnoga izravnog poreza plaćenog u županiji, a polovicu članovi koji su birani tako da je približno na svake 2.000 stanovnika dolazio po jedan birani član. Zbog toga je većina skupštinara dolazila iz redova veleposjednika, industrijalaca, trgovaca, odvjetnika i javnih bilježnika. Kotarski predstojnici ulazili su u skupštinu po zvanju. Zato nijedan obrtnik nije bio dovoljno bogat kako bi ušao u skupštinu po poreznoj osnovi. Na primjer, prvi obrtnik iz Bjelovara ušao je u skupštinu tek 1910. godine. Iste godine iz Bjelovara je bilo 29 skupštinara, iz Križevaca 20, iz Koprivnice 12, Đurđevca 6 i iz Virja 4. Obrtnici i seljaci mogli su ući u skupštinu jedino po izboru. Jedini Đurđevčan na čelu županije, i to posljednji, bio je pravnik, sudac i banski savjetnik Petar Zrelec, od 24. travnja 1921. do kraja 1924. godine. Naša istraživanja daju njihova imena i prezimena, ali nemamo pouzdane podatke o godinama njihova djelovanja u skupštini. To su župnik Josip Banješ (1889. – 1893.), industrijalac Emanuel Braun (1895. – 1896.), trgovac Ferdo Brenner (1893. – 1898.), kotarski sudac Vladimir Čačić (1895. – 1896.),  farbar Josip Điketa (1887.), seljak i političar Tomo Jalžabetić (od 1904.), kotarski pristav Matija Jančijev (1892. – 1893.), trgovac Josip Kohn (1888., 1903., 1909.), trgovac Eduard Nöthig (1892. i 1893.), kotarski sudac Mihovil Heim (1892. – 1893.), veleposjednik Josip Nöthig (1887. – 1889.), odvjetnik Andrija Peršić (1892. – 1898., 1909. – 1915.), općinski načelnik Martin Peršić, vlasnik pošte Đuro Predragović (1887. – 1888.), šumar, mjernik i veleposjednik Martin Starčević (1887. – 1896.), liječnik dr. Petar Zrelec (1887. – 1888.), odvjetnik Đuro Balaško (1907.), seljak Jozo Sokač (1905. – 1907.), seljak Tomo Jozek (1907.).