Otkrivanje spomen-ploče Petru Preradoviću u Grabrovnici (1909.)


1Proslavljeni hrvatski pjesnik Petar Preradović rođen je u Grabrovnici 19. ožujka 1818. godine, a u Đurđevcu je polazio drugi i treći razred trivijalne škole. Stoga su Đurđevčani 1903. godine njegovim imenom nazvali svoje pjevačko i tamburaško društvo, a i današnje kulturno-umjetničko društvo nosi njegovo ime. U Pitomači je pak tamošnja osnovna škola dobila po njem ime. O ideji da se Preradoviću u čast podigne spomen-ploča na njegovoj rodnoj kući u Grabrovnici bilo je riječi još 1885. godine. Ideja je zaživjela 1909. godine, a inicijativa je krenula iz Đurđevca i Pitomače. 2Međutim, sporna je bila kuća u Grabrovnici, jer je bila u vlasništvu Imovne općine đurđevačke, pa je pitomačke općina uputila molbu da joj se radi toga kuća ustupi. Molbi je udovoljeno, a u zamjenu je Imovna općina dobila jednu općinsku kuću u Maloj Črešnjevici. Spomenuta kuća zapravo nije Preradovićeva rodna kuća, već kuća u kojoj je kao dječak stanovao s roditeljima. Njegova prava rodna kuća stradala je u požaru. Otkrivanje spomen-ploče obavljeno je na velikoj svečanosti u nedjelju 29. kolovoza 1909. godine u 10 sati prije podne. 3Tom prilikom sudjelovalo je nekoliko zagrebačkih društava, zatim Obrtna zadruga, Hrvatska čitaonica, Hrvatski Sokol i vatrogasno društvo iz Pitomače, Pjevačko društvo Golub i Hrvatska čitaonica iz Bjelovara, pjevačko i tamburaško društvo Preradović (sa 100 članova) iz Đurđevca, pjevačka društva Rusan iz Virja i Rodoljub iz Virovitice, Hrvatski Sokol iz Križevaca te stotinu članova sokolske župe Preradovićeve. 11960152_740701562741983_3073333569278103186_nPrigodom slavlja predsjednik svečanoga odbora Stjepan Jankač izdao je pučki spis Život i pjesme Petra Preradovića, a priređene su i lijepe razglednice s pjesnikovom kućom. U najavi ove svečanosti novine su objavile:

Žitelji Gjurgjevca, naročito tamošnja inteligencija, spremaju se, da se ta zgoda proslavi (…) Time bi gjugjevački rodoljubi zadužili sve poštovatelje najodličnijeg našeg pjesnika i prvaka medju liričarima na slavenskom jugu od koga potiču one zlatne rieči: “Rod bo samo, koj si mrtve štuje, na prošlosti budućnost si snuje”.

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova stranica koristi Akismet za smanjenje neželjene pošte. Saznajte kako se obrađuju podaci vaših komentara.

Podravske širine