Otkrivanje spomen-ploče Petru Preradoviću u Grabrovnici (1909.)

1Proslavljeni hrvatski pjesnik Petar Preradović rođen je u Grabrovnici 19. ožujka 1818. godine, a u Đurđevcu je polazio drugi i treći razred trivijalne škole. Stoga su Đurđevčani 1903. godine njegovim imenom nazvali svoje pjevačko i tamburaško društvo, a i današnje kulturno-umjetničko društvo nosi njegovo ime. U Pitomači je pak tamošnja osnovna škola dobila po njem ime. O ideji da se Preradoviću u čast podigne spomen-ploča na njegovoj rodnoj kući u Grabrovnici bilo je riječi još 1885. godine. Ideja je zaživjela 1909. godine, a inicijativa je krenula iz Đurđevca i Pitomače. 2Međutim, sporna je bila kuća u Grabrovnici, jer je bila u vlasništvu Imovne općine đurđevačke, pa je pitomačke općina uputila molbu da joj se radi toga kuća ustupi. Molbi je udovoljeno, a u zamjenu je Imovna općina dobila jednu općinsku kuću u Maloj Črešnjevici. Spomenuta kuća zapravo nije Preradovićeva rodna kuća, već kuća u kojoj je kao dječak stanovao s roditeljima. Njegova prava rodna kuća stradala je u požaru. Otkrivanje spomen-ploče obavljeno je na velikoj svečanosti u nedjelju 29. kolovoza 1909. godine u 10 sati prije podne. 3Tom prilikom sudjelovalo je nekoliko zagrebačkih društava, zatim Obrtna zadruga, Hrvatska čitaonica, Hrvatski Sokol i vatrogasno društvo iz Pitomače, Pjevačko društvo Golub i Hrvatska čitaonica iz Bjelovara, pjevačko i tamburaško društvo Preradović (sa 100 članova) iz Đurđevca, pjevačka društva Rusan iz Virja i Rodoljub iz Virovitice, Hrvatski Sokol iz Križevaca te stotinu članova sokolske župe Preradovićeve. 11960152_740701562741983_3073333569278103186_nPrigodom slavlja predsjednik svečanoga odbora Stjepan Jankač izdao je pučki spis Život i pjesme Petra Preradovića, a priređene su i lijepe razglednice s pjesnikovom kućom. U novinskoj najavi ove svečanosti novine su objavile:

Žitelji Gjurgjevca, naročito tamošnja inteligencija, spremaju se, da se ta zgoda proslavi (…) Time bi gjugjevački rodoljubi zadužili sve poštovatelje najodličnijeg našeg pjesnika i prvaka medju liričarima na slavenskom jugu od koga potiču one zlatne rieči: “Rod bo samo, koj si mrtve štuje, na prošlosti budućnost si snuje”.

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!