Mara Matočec, seljakinja i književnica (1886. – 1967.)

scan0006scan0004Mara Matočec rođena Jendrašić rodila se u Đelekovcu 9. rujna 1886. godine. (postoje dvojbe oko datuma rođenja, mi smo odabrali ovaj kao najvjerodostojniji). Dok je još bila dijete roditelji su se preselili u Đurđevec, pa se smatrala Đurđevčankom. Udala se mlada za stolara Stjepana Matočeca koji je za vrijeme Prvoga svjetskog rata umro u vojnoj bolnici u Rusiji. Nakon prve objavljene pjesme u Domu (1915.) došla je kontakt s braćom Radić nakon čega je pristupila Hrvatskoj seljačkoj republikanskoj stranci, kojoj je bila odana do smrti. Već 1920. godine ušla je u glavni odbor HSRS-a boreći se za seljačka prava i prosvjećivanje žena. Aktivno je sudjelovala u radu Seljačke sloge, te kao izaslanica ženskoga dijela hrvatskoga seljačkog pokreta proputovala je skoro cijelu ondašnju državu (Slavonija, Dalmacija, Bosna i Hercegovina, Vojvodina). Poslije rata je zbog siromaštva, a na sugestiju Đure Basaričeka, prodala ono malo zemlje što je imala i odselila se zajedno s djecom kao kolonist u Koriju kraj Virovitice. Tamo je podigla novo gospodarstvo kupivši 7 jutara vlastelinske zemlje. Osnivačica je tamošnjeg ogranka Seljačke sloge. Vodila je njegovu glumačku družinu s kojom je davala kazalištne predstave širom Podravine. scan0009Sama je pisala igrokaze, glumila i režirala. scan0008Družina je nastupala čak i u Zagrebu i Varaždinu. Njezini najvjerniji suradnici bili su također kolonisti iz Đurđevca i okolice. Pokrenula je akciju podizanja spomenika Đuri Basaričeku u Okrugljači (1928.). Pisala je poeziju, crtice, novele, novinske članke i igrokaze koje je objavljivala u čak četrdesetak raznih časopisa, glasila, kalendara i zbornika, uglavnom u Zagrebu, Osijeku, pa i u Sarajevu, Mariboru i Pirotu (Srbija). Do kraja smrti ostala je vjerna svome Đurđevcu i Đurđevčanima koje je zdušno okupljala u Koriji. Umrla je u Koriji 8. svibnja 1967. godine. Ako gledamo političku aktivnost i spisateljstvo, ono što je kod muške bio Mihovil Pavlek Miškina, to je kod žena bila Mara Matočec. Nažalost, njezin spisateljski rad danas je veoma malo vrednovan i nedovoljno proučavan.

scan0003 scan0005 scan0007 scan0010

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!