Mara Matočec, seljakinja i književnica (1885. – 1967.)

scan0006scan0004Mara Matočec rođena Jendrašic rođena je u Drnju 12. rujna 1885. godine. Do nedavno su postojale dvojbe oko datuma rođenja Mare Matočec, no pronađeni su pisani povijesni izvori koji svjedoče o pouzdanom datumu i mjestu rođenja. Roditelji Luka i Marija Jendrašic rođ. Vrbančić bili su Đurđevčani koji su vrijeme rođenja kćeri Mare (Marije, Marice) živjeli u Drnju gdje je Luka Jendrašic službovao kao financijski činovnik. Pošto su se vratili u Đurđevec, Mara je ondje odrastala i polazila školu. Udala se 1903. godine za stolara Stjepana Matočeca koji je za vrijeme Prvoga svjetskog rata umro u vojnoj bolnici u Rusiji. Nakon prve objavljene pjesme u Domu (1915.) došla je u kontakt s braćom Radić nakon čega je pristupila Hrvatskoj republikanskoj seljačkoj stranci, kojoj je bila odana do smrti. Već 1920. godine ušla je u glavni odbor HRSS-a boreći se za seljačka prava i prosvjećivanje žena. Aktivno je sudjelovala u radu Seljačke sloge, te kao izaslanica ženskoga dijela hrvatskoga seljačkog pokreta proputovala je skoro cijelu ondašnju državu (Slavonija, Dalmacija, Bosna i Hercegovina, Vojvodina). Poslije rata je zbog siromaštva, a na sugestiju Đure Basaričeka, prodala ono malo zemlje što je imala u Đurđevcu i odselila zajedno s djecom i majkom kao kolonistica u Koriju kraj Virovitice. Tamo je podigla novo gospodarstvo kupivši 7 jutara vlastelinske zemlje. Osnivačica je tamošnjeg ogranka Seljačke sloge. Vodila je njegovu glumačku družinu s kojom je davala kazališne predstave širom Podravine. scan0009Sama je pisala igrokaze, glumila i režirala. scan0008Družina je nastupala čak i u Zagrebu i Varaždinu. Njezini najvjerniji suradnici bili su također kolonisti iz Đurđevca i okolice. Pokrenula je akciju podizanja spomenika Đuri Basaričeku u Okrugljači (1928. godine). Pisala je poeziju, crtice, novele, novinske članke i igrokaze koje je objavljivala u čak četrdesetak raznih časopisa, glasila, kalendara i zbornika, uglavnom u Zagrebu, Osijeku, pa i u Sarajevu, Mariboru i Pirotu (Srbija). Do kraja smrti ostala je vjerna svome Đurđevcu i Đurđevčanima koje je zdušno okupljala u Koriji. Umrla je u Koriji 8. svibnja 1967. godine. Ako gledamo političku aktivnost i spisateljstvo, ono što je kod muške bio Mihovil Pavlek Miškina, to je kod žena bila Mara Matočec. Nažalost, njezin spisateljski rad danas je veoma malo vrednovan i nedovoljno proučavan.

scan0003 scan0005 scan0007 scan0010

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!