Spisateljica i političarka Mara Matočec (1885. – 1967.)


scan0004
Mara Matočec (1885. – 1967.)
scan0006
Mara Matočec (1885. – 1967.)

Maru Matočec smatramo prvom hrvatskom političarkom jer je bila žena koja je ostavila značajan trag u podravskoj i hrvatskoj povijesti u međuratnom razdoblju. Uz politički angažman vezan za seljački pokret braće Radić, profilirala se na području književnosti kao pjesnikinja, dramatičarka i spisateljica proznih djela. Neobično težak životni put ove žene do sada je inspirirao mnoge pa je o njoj mnogo toga objavljeno, a snimljen je i dokumentarni film.

Rođena je u đurđevačkoj obitelji Jendrašic, a roditelji su joj bili Luka i Marija Jendrašic rođ. Vrbančić. Kako joj je otac bio državni službenik u Drnju, tako je Mara ondje rođena i krštena 12. rujna 1885. godine. Ubrzo se obitelj vratila u Đurđevac gdje je Mara odrasla i stekla osnovnu naobrazbu. Udala se 1903. godine za Stjepana Matočeca i u tome braku rođeno je četvero djece. Stjepan Matočec je mobiliziran na početku Prvog svjetskog rata i iz rata se nikada nije vratio. Osim njegovog odlaska i pogibije na ratištu obitelj je 1916. godine pogodila smrt najmlađeg sina, 6-godišnjeg Ignaca i oca Luke. Nakon toga je Mara Matočec s preostalom djecom i ostarjelom majkom bila prisiljena izboriti se za bolji život.

Unatoč nevoljama koje su ju snašle istodobno se počela baviti književnim stvaralaštvom i tako je stupila u kontakt s braćom Radić što je presudno utjecalo na njezino kasnije djelovanje u prosvjeti sela, skupljanju narodnog blaga i borbi za prava žena. Njezin je trud bio prepoznat pa je postala članica Glavnog odbora Hrvatske seljačke stranke i njenog kulturno-prosvjetnog društva Seljačka sloga. Potaknuta gospodarskom krizom i na poticaj dr. Đure Basaričeka koji je tada radio na kolonizaciji slabo naseljenih krajeva, Mara Matočec je iz Đurđevca 1926. godine preselili u Koriju kod Virovitice. Ondje je s obitelji zasnovala vlastito gospodarstvo, ali je uz to pronalazila vremena za prosvjetu i okupljanje sumještana, tim više što je dosta naseljenika u Koriji bilo upravo iz Đurđevca.

Velika prekretnica u životu i djelovanju Mare Matočec bila je pogibija hrvatskih zastupnika u atentatu u beogradskoj skupštini i smrt Stjepana Radića 1928. godine. Od tada je sve rjeđe javno istupala, a pjesme koje je pisala u to vrijeme prožete su tugom za Radićem i Basaričekom. No, i dalje je gorljivo širila njihov nauk i političke ideje. Uz druge političare držala je govore na političkim skupovima što je bilo neuobičajeno za žene u to vrijeme pa je nerijetko trpjela omalovažavanja. Upravo je borba za prava i ravnopravnost žena bilo značajno obilježje njezinog djelovanja. Tako se sprijateljila i s Marijom Jurić Zagorkom i mnogim drugima. Tijekom Drugog svjetskog rata definitivno se povukla s političke scene i nije pristajala uz nijednu stranu kao niti poslije uz komunistički režim. Među sumještanima je uživala veliko poštovanje o čemu svjedoči i veliki spomenik postavljen u Koriji gdje je umrla 8. svibnja 1967. godine. Pokopana je na gradskom groblju u Virovitici. U Đurđevcu je jedna ulica nazvana po njoj, a u središtu grada postavljena je spomen-ploča u čast Mari Matočec. Osim toga, nagrada Koprivničko-križevačke županije za promicanje ljudskih prava nosi ime Mare Matočec.

Nikola Cik

scan0009

scan0008
Mara Matočec (1885. – 1967.)

 

scan0003 scan0005 scan0007 scan0010

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine