Preslica

1

Na slikama su crteži preslica akademskog slikara Josipa Fluksija iz Koprivnice

0Zimi, kada nije bilo radova u polju, žene su prele i tkale kako bi ukućanima mogle izradile odjeću, i ostale platnene proizvode potrebne u domaćinstvu, a napose djevojkama potrebno ruho za udaju. U svemu tome preslica zauzima veoma važno mjesto. Preslice su drvena pomagala za pravljenje niti od prethodno pripremljenih biljnih vlakana. Fino izrađeni lan i konoplja, takozvano povjesmo, stavljalo se na preslicu koja je stajala utaknuta u rupu na kolovratu, kakvoj klupi, stolu, krevetu. Žena je jednom rukom okretala vreteno te tako prstima namotavala nit izrađenu uvrtanjem povjesma, ili ga pak namotavalo pomoću kolovrata. Predenjem finih dugih vlakana izrađivale su se niti za tkanje, a predenjem kratkih grubljih vlakna niti za izradu užadi. Ni na jednom etnografskom predmetu nisu toliko došle do izražaja drvorezbarske sposobnosti naših starih Podravaca kao na preslicama. 2Stoga njihovo umijeće predstavlja jedan vid narodne rukotvorne umjetnosti. Izrađivali su ih drvorezbari, ali često i muškarci koji su ih namijenili svojim suprugama, djevojkama, sestrama i kćerima. Svaka je žena imala svoju preslicu, i samo je ona na njoj prela sve do smrti. Preslice se međusobno razlikuju po svom izgledu, vrstama rezbarija, šara i ukrasa. Pojedini su pak detalji odavali njezino porijeklo, odnosno kojem je selu pripadala. Na njima dominiraju cvjetni detalji, a najčešći motivi su križ, srce i razni natpisi: IHS, ime i prezime žene ili inicijali, te godina izrade.

3 4 5 6 7

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!