Zamisao o osnivanju muzeja u Đurđevcu datira još od 1950-ih godina, međutim, još ni dan danas nije došlo do njezina ostvarenja. Godine 1954. pokrenuta je inicijativa o osnivanju zbirke posvećene narodno-oslobodilačkoj borbi iz Drugoga svjetskog rata. Ubrzo je osnovan i inicijativni odbor, prikupljeno je ponešto predmeta i dokumenata o toj temi, a sama zbirka vjerojatno je otvorena 1968. godine za vrijeme VI. susreta mladih sjeverozapadne Hrvatske. Zbirka bila je smještena na katu đurđevečke utvrde nakon preuređenja tamošnjih prostorija. Ona danas više ne postoji. Drugo nastojanje o osnivanju muzeja potječe iz 1982. godine, kada je 5. kolovoza osnovan inicijativni odbor u koji su izabrani: Eleonora Grgac (predsjednica), Željko Krajačić (tajnik), Miroslav Dolenec Dravski, Gracija Homen, Branko Horvat, Marko Matkov, Ante Peroković, Zdravko Šabarić, Zdravko Šimunić, Antun Šimunić i Đuka Tomerlin Picok. Odbor se zalagao za otvaranje etnografske zbirke u prizemlju Staroga grada. Prikupljeno je nešto etnografskih predmeta, a Marko Matkov poklonio je cijelu svoju privatnu zbirku. Njemu se pridružio i Valent Ščuka. Ova inicijativa nije zaživjela. Dio prikupljenih predmeta propao je. O ostatku prikuplejenih predmeta možemo samo nagađati. U međuvremenu je u okolnim selima zaživjelo nekoliko etnografskih muzejskih postava (Kalinovac, Virje…), a 1990-ih Đurđevčan Slavko Čamba stvara svoju veliku privatnu etnografsku zbirku. Projekt muzeja s multimedijalnim prikazom pokrenut je 2012. i 2013. godine, s naglaskom na povijest đurđevečke utvrde, legendu o Picokima, Đurđevečke peske i zvučnu antologiju đurđevečkoga kajkavskoga govora. Jedan manji dio sredstava utrošen je na pripreme i za nabavu opreme. Projekt muzeja je napušten, a potom se ušlo u u novi projekt Regije digitalnih muzeja, u koji bi ušao i đurđevečki postav, ali se i od toga odustalo. Godine 2014. bivši Centar za kulturu preimenovan je u Muzej grada Đurđevca, ali se on i dalje bavi uglavnom galerijskom djelatnošću. U sklopu Muzeja grada Đurđevca 2017. godine otvoren je Interpretacijski centar Picokijade koji predstavlja zasad jedini stalni muzejski postav, ne računamo li stalni postav Likovne donacije Ivana Lackovića Croate iz vremena Centra za kulturu.