Uskrs, odnosno Vuzem, obilježavaju svima znane pisanice. Pisanica je naziv za ukrašeno (obojeno, oslikano, ornamentirano) jaje. Ona je simbolizirala život, izvor snage i postanak. Pripisuju joj se čarobna svojstva, pa se koristila kao zaštita od zlih sila, te kao potvrda prijateljstva i bratstva u Isusu. Pisanice su se ukrašavale pčelinjim voskom, preslikavanjem lišća i cvijeća, te struganjem oštrim predmetom po obojenom jajetu. Jaja su se uglavnom farbala iskuhavanjem u lukovini (lukovo luščijne; crvenkasta boja) i u kori žute jabuke (žuta boja), a u novije vrijeme kupovnim bojama iz vrećice (farbilek). Prevladavali su cvjetni i sakralni motivi, motivi s čipke i narodnog veza, te razni prigodni stihovi. Pravilo tehnike ukrašavanja voskom je da se prije bojanja rastopljenim voskom prekrije površina koja treba zadržati temeljnu boju jajeta. Vosak se nanosio posebnom pisaljkom koja se zagrijavala plamenom svijeće. Kuhanjem u boji vosak se otopio i ostavio trag druge boje. Srećom, ukrašavanje pisanica u Podravini nije izumrlo, a tim vidom narodne umjetnosti naviše se bave Josip Cugovčan iz Sesveta Podravskih i Milica Međurečan iz Pitomače, te mnogi drugi. Svakako treba spomenuti i pokojne Anu Bogat iz Molva i Tomislava Franjića iz Kalinovca, a prije Drugoga svjetskog rata pravi je majstor ukrašavanja bio Bolto Kuštrak iz Miholjanca. Podosta starih podravskih pisanica čuva se u Etnografskom muzeju u  Zagrebu, a velike samostojeće pisanice oslikane rukama naših naivnih slikara ukrašavaju trgove nekoliko naših i europskih gradova.