Pet je godina prošlo otkako je na svjetlo dana izašao Opis i rječnik đurđevečkoga govora, autora dr. Jele Maresić i Vladimira Miholeka. Rječnik sadrži oko 13.500 tisuća riječi obrađenih prema stručnim pravilima, a u prilogu sadrži prikupljene frazeološke jedinice razvrstane po grupama: poslovice, narodna vjerovanja, brojalice, rugalice, uzrečice u stihovima, te uzrečice (pitanja – odgovori). Unutar leksika svoje su mjesto našli brojni lokalni toponimi, osobna imena, etnici, te zoonimi i fitonimi s latinskim nazivljem. Osim toga uz određene riječi uvršteno je nekoliko tisuća višečlanih leksikografskih jedinica; frazema, poslovičkih poredba, dvočlanih izraza i ostalih sveza riječi. U uvodnim poglavljima knjiga donosi i opis fonološkoga i morfološkoga sustava govora Đurđevca. Miholek je na prikupljanju i zapisivanju đurđevečkoga leksika radio oko 25 godina, te oko tri godine na računalnoj pripremi. Pri kraju posla u projekt je uključena dijalektologinja dr. Jela Maresić, upraviteljica Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU-a, koja je računalnu građu leksikografski obradila i doradila. Rječnik je izdala Gradska knjižnica u Đurđevcu, a recenzenti su bili prof. dr. sc. Mira Menac Mihalić i prof. dr. sc. Velimir Piškorec. Rječnik je predstavljen u lipnju 2011. godine u Gradskoj knjižnici u Đurđevcu, a potom i u HAZU-u u Zagrebu. Svojom kvalitetom spada među najbolje hrvatske dijalektalne rječnike, te kao takav može poslužiti kao dobar model za izradu rječnika kojeg drugog kajkavskog govora. Struka ima o rječniku vrlo dobro mišljenje i vrlo ga rado citira u dijalektološkim stručnim radovima, a rado ga citiraju i povjesničari i etnolozi. Ova je knjiga velik doprinos hrvatskoj dijalektologiji, leksikografiji i leksikologiji, a na lokalnoj razini pridonosi očuvanju vlastitoga jezičnoga izraza i identiteta.