Osim osnovnog sadržaja, u rječniku su navedeni i frazemi i sveze riječi. Frazemi se navode na kraju leksikografskog članka. Označeni su grafičkim znakom ■. Navedenim su znakom označene frazeološke sveze u širem smislu te se, osim frazema u užem smislu, navode i sveze kao što su psovke, kletve i slično. Obrađuju se pod natuknicom određenom prema formalnom principu i to slijedećim redoslijedom: imenice, poimenični pridjevi, pridjevi (i glagolski pridjevi), prilozi (i glagolski prilozi), brojevi, zamjenice i glagoli. Ako su u frazemu dva glagola, a jedan je od njih pomoćni ili nepotpuna značenja, frazem se obrađuje pod drugim. Ako leksikografski članak sadrži više frazema, poredani su abecednim redom. Frazem se navodi i obrađuje u dva ili više članaka u dva slučaja. Prvi je slučaj ako varira nosiva riječ. Na primjer, frazem delati norca (bedaka) s koga, obrađuje se i pod natuknicom bedak i pod natuknicom norc. Drugi je slučaj ako je jedna od sastavnica potvrđena samo u frazemu te izvan njega ne funkcionira kao riječ s vlastitim značenjem. Na primjer, riječ dogledeti nema značenja izvan frazema, pa se frazem ni dočekati ni dogledeti značenjski obrađuje i pod natuknicom dočekati i pod natuknicom dogledeti.

Grafičkim pak znakom ▲ označene su prijedložne sveze, dvočlani i višečlani izrazi koji označuj jedan pojam, na primjer: na armak (žurno, na brzinu), Anđeli čuvari (blagdan Anđeli čuvari; 2. listopada), zobna bol (zubobolja), poldruga bota (mlatilo za ručnu vršidbu žita)…