Inženjer agronomije Ivan Hodalić rođen je u Đurđevcu 26. kolovoza 1948. godine u obitelji Petra i Marte Hodalić rođ. Mramor. Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Đurđevcu, a diplomirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1973. godine.

Kao agronom je radio od 1975. do 1990. godine u PIK-u u Virovitici, Poljoprivrednom dobru u Čakovcu i Poljoprivrednoj zadruzi u Đurđevcu. U jeku demokratskih promjena u Hrvatskoj aktivno se počeo baviti politikom i to u okrilju Hrvatske demokratske zajednice. Tako je bio predsjednik Skupštine općine Đurđevac od 1990. do 1993. godine. Bio je zastupnik u Zastupničkom domu u  drugom sazivu Hrvatskog sabora od 1992. do 1995. godine te predsjednik Saborskog odbora za poljoprivredu, selo i seljaštvo.

Za predsjednika Skupštine Koprivničko-križevačke županije izabran je 1993. godine, a u sljedećim je sazivima u istoj bio vijećnik. Bio je predsjednik Nadzornog odbora koprivničke „Podravke“ od 1992. do 1995. godine. Od 1996. do 2000. godine radio je kao savjetnik potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske te pomoćnik ministra obnove i razvitka, a od 2003. godine je u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i to kao načelnik Odjela za zadrugarstvo i udruge, pomoćnik ministra i savjetnik ministra.

Ivan Hodalić je i član Nogometnog kluba Graničar iz Đurđevca te njegov predsjednik od 1990. godine. U rodnom Đurđevcu posebno je angažiran u svim društvenim, kulturnim, vjerskim i sportskim događajima. Dugogodišnji je crkveni odbornik i član Pastoralnog vijeća Župe svetog mučenika Jurja u Đurđevcu te suradnik i prijatelj mnogih svećenika. Član je Ogranka Matice hrvatske u Đurđevcu. U lokalnoj organizaciji HDZ-a u Đurđevcu obavljao je visoke funkcije. Bio je predsjednik stočarske udruge u Đurđevcu.

Okušao se kao istraživač i popularizator pisane riječi, a pogotovo povijesti Đurđevca. Inicirao je izdavanje knjige franjevca Paškala Cvekana o povijesti Đurđevca i župe 1991. godine, a 1996. godine bio je jedan od izdavača „Đurđevečkoga zbornika“. Sam je izdao četiri knjige: „Hrvatska demokratska zajednica u đurđevačkoj Podravini 1989./1990. godine“, „Nogometni klub Graničar (1919.-1999.)“, „100 godina uzgoja simentalske pasmine goveda na području Đurđevca i okolice (1910.-2010.)“ i „Iz povijesti đurđevačke Podravine: kako su hrvatski krajišnici ‘zarobili’ Napoleona 1796. godine“.

U Đurđevcu je 1978. godine zasnovao obitelj s Anđelkom Ptiček s kojom je odgojio petero djece. Umirovljeničke dane provodi s obitelji u Đurđevcu gdje se hobistički bavi poljoprivredom, uzgaja životinje i obrađuje vinograd. Aktivan je u javnome životu Đurđevca.