Nastojanjem Mjesne zajednice sela i marnih učitelja tadašnje područne škole u Kalnovcu pokrenuta je akcija osnivanja muzejske zbirke. Zbirka je osnovana 9. svibnja 1971. godine odlukom Savjeta Mjesne zajednice, a osnovan je i odbor koji će obavljati pripreme i upravljati njome: učitelj Petar Levar (predsjednik i voditelj zbirke), Mato Dominiković (tajnik), učitelj Martin Trepotec (blagajnik), te Ivan Međurečan, Tomislav Franjić (tada učenik), Ivan Kralj, Luka Biruš, učiteljica Marija Rabadžija i Đuro Rončević. Za smještaj zbirke bila je namijenjena stara škola, odnosno zgrada krajiške štacije. Tim je povodom Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu donio rješenje o preventivnoj zaštiti zgrade, koja je podignuta 1766. godine. Muzejska zbirka sastojala se od etnografske zbirke, memorijalne zbirke Grgura Karlovčana, te zbirke „Kalinovac nekad i danas“. Na prikupljanju etnografskih predmeta sudjelovali su učitelji, školska djeca i mještani. Postavu predmeta i uređenje prostora obavili su Edo Kovačević, akademski slikar, te prof. Zdenka Lehner i prof. Paula Gabrić, viši kustosi Etnografskog muzeja u Zagrebu. Postavu memorijalne sobe radili su Dragutin Tadijanović i Mato Kudumija, a zbirku „Kalinovac nekad i danas“ Ante Peroković. Slikar Ivan Lacković uredio je cjelokupni prostor svojim ilustracijama. Izloženi eksponati potjecali su od prethistorije (kamena sjekira, narukvica, kameni mlat, dijelovi turske sablje…) i starije povijesti, pa do novijeg doba. Godine 1979. planirano je podizanje etnografskog parka u dvorištu, gdje bi se postavila starinska kuća, klijet, ambar za žito, koša za kukuruz, krušna peć i mlin potočar. Sva zdanja bila su osigurana, ali nikad nisu postavljena. Zbirka je otvorena 28. studenog iste godine. Štacija je unatoč velikoj starosti nadživjela muzejsku zbirku. Nažalost, tijekom godina i spletom raznih okolnosti zbirka je zapuštena i devastirana.