Krajem svake godine sažimlje se i vrjednuje sve ono što smo napravili tijekom protekloga razdoblja. Oni najzaslužniji  i najbolji za svoja su djela i nagrađeni. Tako je do nas stigla vijest da je vrijednom nagradom nagrađen i Đurđevčan prof. dr. sc. Velimir Piškorec, redoviti profesor na Katedri za njemački jezik Odsjeka za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o Državnoj nagradi za znanost za 2015. godinu, točnije, nagradi za popularizaciju i promidžbu znanosti. Naime, u Državnu nagradu uključene su četiri vrste nagrada: nagradu za životno djelo, godišnju nagradu za znanost, godišnju nagradu za popularizaciju i promidžbu znanosti te godišnju nagradu za znanstvene novake. Uzgred rečeno, Državnom nagradom za spomenutu godinu nagrađeno je 29 znanstvenika, od kojih pet nagradama za životno djelo. Svečana dodjela nagrada održana je 29. prosinca 2016. godine u Hrvatskome saboru, a ovogodišnjim dobitnicima uručili su ih predsjednik Hrvatskoga sabora, ujedno i predsjednik Odbora za dodjelu nagrada mr. sc. Božo Petrov i ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić. Između ostalih, dodjeli su prisustvovali i ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner, te ostali članovi Odbora te predsjednici stručnih povjerenstava za dodjelu nagrade.

U obrazloženju nagrade stoji:

Prof. dr. sc. Velimir Piškorec, redoviti profesor na Katedri za njemački jezik Odsjeka za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, nagrađuje se za popularizaciju i promidžbu znanosti za tri međusobno povezana znanstveno-popularna projekta koje je Velimir Piškorec ostvario u 2015. godini: bio je autor interaktivne multimedijske izložbe „Od gojzerice do dindrlice — Austrijacizmi i germanizmi u hrvatskome“, organizirane u Zagrebu i Osijeku (i Đurđevcu, op.a.), zajedno s Hannesom Scheutzom osmislio je i realizirao zvučni atlas „Austrijacizmi i germanizmi u hrvatskome“, koji je bio prezentiran kao središnja sastavnica spomenute izložbe te realizirao „Zvučni atlas hrvatskih govora“. Spomenutom izložbom te audiovizualnom prezentacijom dvaju zvučnih atlasa profesor Piškorec je uspio inovativnim i kreativnim pristupom, koristeći moderne medije, na popularan i atraktivan način prezentirati rezultate svojih dugogodišnjih jezikoslovnih istraživanja i znatno doprinijeti promicanju hrvatske jezične raznolikosti, a onda i hrvatskog kulturnog identiteta. Tim je značajnim ostvarenjima uspio za jezikoslovna istraživanja, poglavito istraživanja dodira njemačkih i austrijskih te hrvatskih govora, osim znanstvene, zainteresirati i širu javnost, kako domaću tako i stranu.