Što se tiče Đurđevečki peskov, u novije smo vrijeme sve više svjedoci učestalog upotrebljavanja istoznačnice Hrvatska Sahara. Od kad se uvriježio taj naziv, i zašto? Prvi se puta o Đurđevečkim peskima moglo pročitati u Viestniku hrvatskoga arkeologičkoga družtva 1885. godine u izvješću prof. Gustava Fleischera, povjerenika Zemaljskog arheološkog muzeja u Zagrebu, o svome arheološkom radu u Podravini. Fleischer je zapisao: …tako da kad uljegnete u te pieske, da vam se čini Sahara, pusta, žuta, valovita površina. Značajnije podatke o Peskima objavili su 1900. godine đurđevečki učitelji Milan i Anka Poljak u Glasniku hrvatskoga naravoslovnoga društva u članku Gjurgjevac. U njem opisuju i Peske, pa između ostaloga navode: …uzdižu se „Pijeski“, nalik na afrikansku Saharu. Ova prva dva autora nisu Saharu upotrijebili kao istoznačnicu za Đurđevečke peske, već kao usporedbu. Nakon članka Poljakovih brojni znanstvenici počinju posjećivati i istraživati Peske, a rezultate svojih istraživanja objavljivali su u vidu stručnih radova, doktorskih disertacija i knjiga. Manji je dio njih u svojim radovima upotrijebio istoznačnicu Hrvatska Sahara, ali je Peske naveo njihovim pravim imenom – Đurđevački pijesci / Đurđevečki peski.

Od sredine prošloga stoljeća o Peskima sve više pišu i novinari, a pojavom elektroničkih medija o njima se još više govori, ili točnije rečeno prepisuje i prepričava a da je malotko bio na Peskima i da uopće štogod zna o njima. Danas se sinonim Hrvatska Sahara toliko raširio, kao kakva invazivna vrsta u prirodi, da je istisnuo pravi naziv. Nalazimo ga u raznim novinskim člancima, pa i stručnim radovima, a čak i u enciklopedijama. Nezamislivo, upotrebljavaju ga i u državnim institucijama i ministarstvima. Osim toga, neki pišu da se tako govori u Đurđevcu, što nije istina. Za ne povjerovati je da dobar dio njih ne zna Peske nazvati pravim imenom, pa tako osim Sahare susrećemo razne inačice: Đurđevački pijesci / peski, Đurđevečki peski / pijesci, Pijesci / Peski, Podravski peski / pijesci, Đurđevački pesci… U krajnjem slučaju, ako su se Peski u 19. stoljeću i mogli poistovjetiti sa Saharom, jer su bili goli, ne znači da se mogu i danas. I povjesničar Hrvoje Petrić piše da ih se naziva Hrvatskom Saharom, ali da je to svakako pretjerano. Gledamo li kroz povijest Đurđevčani su ih u početku nazivali Peskima, a manjim dijelom Bregima. U Đurđevcu su zabilježeni i krvavi peski, ali ne kao naziv nego metafora, jer su Đurđevčani i žitelji susjednih sela odradili „krvavi“ posao ne bi li pošumljavanjem i sadnjom poljoprivrednih kultura ukrotili goli pijesak. Njihov službeni naziv je Đurđevački pijesci, što je zapravo nasilno poštokavljen naziv Đurđevečki peski.