Na stropnoj konstrukciji starinske seljačke kuće vidno mjesto zauzimao je tram. To je glavna stropna greda koja po sredini kuće u uzdužnom smjeru pridržava poprečne stropne grede, dakle na sredini njihova raspona. Najizražajnije djeluje u velikoj prednjoj sobi u kojoj se odvijao svakodnevni obiteljski život. Takve su grede znatnih dimenzija, dok je čelo grede, koje kod starih drvenih kuća redovito izlazi izvan pročelja (radi preklopa), profilirano i rezbareno.

Međutim, tram ima jednu drugu namjenu, mnogo zanimljiviju od konstrukcijske. Obično je na njem urezbarena godina gradnje, ime kućevlasnika, ili nekakav (majstorski) znak. To danas uvelike pomaže kod utvrđivanja starosti pojedinih starih kuća, pa i starosti drveta. Tram je osim toga bio i spremište, mjesto za odlaganje kojekakvih predmeta: raznih knjiga, molitvenika, obiteljskih dokumenata, pisama, žlica, različitih alatka potrebnih za pripremu niti za tkanje, korpica sa sjemenjem, pa čak i novca. Na njem je znala biti pričvršćena i valača, stalak za držanje kuha. osim toga, na tramu je bilo pozabijano na desetke čavala koji su služili za vješanje raznih stvari, odjeće i pređe, na primjer. Pojedini je gazda čak znao na tram zapisati kakve važne datume; rođenja i smrti ukućana, datume kad je krava ostala bređa, kad se prasica nabucala, i slično. Na tramu je bilo najsigurnije mjesto, svima na oku a dostupno samo odraslima. Zato se govorilo da je spravil / zateknol nekaj za tram.