Da Đurđevčani ne bi zaboravili svoj govor, podsjećamo na vrlo zanimljivu internetsku stranicu http://www.djurdjevecka-antologija.com, nastalu još 2013. godine. Riječ je o zvučnoj antologiji đurđevečke književnosti na đurđevečkoj kajkavštini. Na stranici je predstavljeno osam domaćih književnika: Slavko Čamba, Marica Hasan, Anđela Lenhard Antolin, Marija Marinović Ređep, Vladimir Miholek, Velimir Piškorec, Zdravko Seleš i Đuka Tomerlin Picok. O svakom od njih dostupni su biografski podatci i nazivi djela. Iz svake knjige, odnosno poetske zbirke, naveden je izbor pjesama, dakle tekst pjesme i njezina zvučna inačica. Ispod odabrane pjesme navedeno je i ime čitača. Tako na ovoj stranici možete pročitati pjesme na đurđevečkoj kajkavštini, ali i čuti kako ona zvuči u izvedbi Đurđevčana recitatora, to jest, da se „prepustite jedinstvenoj melodiji đurđevečkoga govora te kroz predstavljene tekstove osjetite dušu i mentalitet Đurđevčana – ponosnih Picoka“, kako je u uvodu napisao dr. Velimir Piškorec, autor projekta. Piškorec je projekt ostvario uz pomoć svojih zagrebačkih prijatelja s Filozfskog fakulteta i domaćih čitača: Vesne Petrović Peroković, Melite Kovačev, Ivančice Lovašen, Josipa i Zdravka Patačka, Nikole Cika i Željka Vončine.

Projekt je javno predstavljen za Đurđevo 2013. godine u Starom gradu u Đurđevcu. Zapravo, ova zvučna antologija đurđevečke književnosti trebala je biti multimedijalna sastavnica filološkoga odjela budućega zavičajnog muzejskog postava Centra za kulturu Đurđevac. Antologija je posjetiteljima trebala ponuditi izbor iz književnih djela pisanih đurđevečkim, kajkavskim govorom kao bitnim dijelom zavičajne nematerijalne baštine i  ključnom odrednicom lokalnoga jezičnoga identiteta stanovnika Đurđevca. Posjetiteljima bi se osim toga ponudila i mogućnost da sami prelistaju tiskane autorske zbirke. Međutim, spomenuti postav nikad nije zaživio, premda je antologija bila jedini osmišljen, pripremljen i ostvaren segment budućega postava. Neshvatljivo, ako znamo da identitet svakog naroda čine njegova povijest, kultura i tradicija, a napose jezik.