Đurđevečkim govorom danas se služi oko sedam tisuća izvornih govornika, stanovnika Đurđevca i nekadašnjih Đurđevečkih konaka. Đurđevec se od sredine 16. stoljeća do 1871. godine nalazio u sastavu Vojne krajine. U tom razdoblju njemački je jezik bio vojnim, zapovjednim i upravnim jezikom, kojega su izvorni govornici bili časnici, službenici, obrtnici i trgovci doseljeni uglavnom iz južnonjemačkoga područja. Autohtono, hrvatsko stanovništvo, služilo se u svakodnevnoj komunikaciji domaćim hrvatskim govorom. Međutim, u komunikaciji s časnicima i službenicima, od domaćih se časnika očekivalo i određeno znanje njemačkoga jezika. To se znanje stjecalo uglavnom u školama na njemačkome jeziku, s osnivanjem kojih se počelo 50-ih godina 18. stoljeća. Ovakav društveno-povijesni kontekst bio je okvir njemačko-hrvatskoga jezičnoga dodira u Đurđevcu i drugim područjima Vojne krajine. Iako je izravni jezični dodir prestao razvojačenjem Vojne krajine, to nipošto nije značilo prekid veza s njemačkim govornim područjem. Što više, njemački je jezik sve do kraja 20. stoljeća bio prvim stranim jezikom u Đurđevcu i okolici. Posljedice ovog jezičnog dodira brojne su posuđenice iz njemačkoga jezika u đurđevečkom kajkavskom govoru. Stoga danas bilježimo brojne germanizme od kojih dobar dio njih još uvijek upotrebljavamo, ali moramo biti svjesni da je određeni dio njih potpuno zaboravljen. Ovom tematikom posebno se bavi Đurđevčan dr. sc. Velimir Piškorec, redoviti profesor na Katedri za njemački jezik Odsjeka za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je 2001. godine doktorirao upravo na temu germanizama u podravskome dijalektu kajkavskoga narječja hrvatskoga jezika. O toj temi objavio je knjigu Germanizmi u govorima đurđevečke Podravine (2005.), kao i desetak znanstvenih i stručnih radova. U svojim istraživanjima dotakao se preko tisuću germanizama đurđevečkoga govora, a koji su uvršteni i u Opis i rječnik đurđevečkoga govora (2011.), autora dr. Jele Maresić i Vladimira Miholeka. Piškorec je germanizme razvrstao u razna izvanjezična područja: zemlja i gospodarske zgrade, kuća, namještaj, građenje, kronološko vrijeme, biljke, obrada žita i brašna, vinograd, nazivi za osobe, osobna imena i etnici, izgled, komunikacija i ponašanje, odjeća, obuća, tkanina i šivanje, ručni rad, boja i bojanje, jelo i piće, drvo i metal, obrada drva i metala, alat, električna struja, kretanje i prijevoz, automobil, obrt, mjere, posude, trgovina, vojska, te u još niz drugih područja.

Za primjer pogledajte brojne germanizme u opisu žene i njene odjeće i obuće: Žena nosi bluzo, koja ima čipku zvanu špice. Gradske dame nosile su lajbeca (grudnjak) i midera (steznik). Ovratnik na bluze je kraglin. On može biti mekan ili učvršćen, odnosno šterkan s šterkom. Prije su nosile kapute zvane tušlin i jaklin, a ispred sebe fortuna koji je imao dvije žnore za vezanje. Haljina je klajda, a suknja šos. Domaće žene nose nafaldane i pliserane suknje. Moderne žene oblače kostime, mantlina koji se veže s girtlinom, na moru se kupaju u badekostimu, a kod kuće se ogrnu šlafrokom. Mladenka nosi šlajera ili šlepa koji se vuče po podu. Šnajdarica im je šivala oprave u šnajderaju od finoga štofa, a kaputiće futrala s filcom. Žena je kosu vezala u punt i učvrstila s orodlini i špangicami. Ili se pak nabrenala s brenajzlinom, onosno s brenšlinom. Djevojčice su kosu vezale crvenim mašlinom. Mlađe su nosile rajfa u kosi. Gospođe su frizuru naviklale s vikleri. Na ušima visjele su im rinđice, a lice su majlale, odnosno šminkale s šminkom. Na noge su obuvale štomfe ili pak zokne, koje bi učvrstile sa štripanklinom. Odjeća nije smjela biti knap, nit zaflekana kakvim flekom, ili pak znucana i zblajhana. Uvijek friško speglana s peglom. Kod kuće je nosila šlape, a za van štikle i firtle, od boksa, zboksane i zglancane, izrađene kod susjeda šustara u šusteraju. Imala je šlifa za lijepo se obuči, išla je na špancer, špancerala se je ulicom, a ako je bilo daleko, onda je bio fest štrapac (naporan hod). Bila je šlank, držala se štram, aptak, lepa štatura, feš žena, bi rekli zriktana hercik dama. Kolegice su ju haltuvale a s poznanicama se samo krajcala…