Opis i rječnik đurđevečkoga govora / deminutivi

1Dosad smo vam pisali o imenicama, glagolima i pridjevima đurđevečkoga govora. Iz tvorbe riječi ovaj put izdvajamo tvorbu deminutiva (umanjenica) koji se, kao što je poznato, vrlo često rabe u svim  kajkavskim govorima. Deminutivi često imaju dodatna, emotivna i ekspresivna značenja. Vidjet ćemo primjere na imenicama muškog i ženskog roda. U đurđevečkom se govoru za tvorbu deminutiva od imenica m. r. najčešći sufiksi –ec (klučec, obločec, kukčec) i –ek (cvetek, stolek, oblaček). U ovoj su kategoriji imenica plodni i sufiksi –ič (naglasak na zadnjem slogu; repič, plavič) i –ič (naglasak na prednjem slogu; snopič). Na potonji sufiks može se dodati sufiks –ek, pa imenice s tim složenim sufiksom imaju pojačano deminutivno značenje (lagviček, jogniček). Složen je i sufiks –čec (sinčec, breščec). Sufiks –ok osim deminutivnoga značenja ima i dodatno značenje da je što mlado i milo pa se stoga obično dodaje na osnove imenica koje označavaju životinje (mišok, cucok, ftičok), ali može doći i na osnove s drugačijim značenjem (bičok, breščok, batok, cvetok). Pojačano deminutivno značenje ima složeni sufiks –čok (purančok, fazančok, pisarčok, sinčok). Neplodan je i malo potvrđen sufiks –ic (potic, kolačic, križic). Imenice ž. r. najčešće tvore deminutiv sufiksom –ica (cirkvica, meglica), koji u nekim slučajevima  palatalizira osnovu (motičica), a u nekim ne (rokica, nogica). U tvorbi deminutiva od im. ž. r. kojima osnova završava na sonant plodan je sufiks –ka (škatulka), a dolazi i na druge osnove (lopatka, nočka, vejačka). Pojačano deminutivno značenje imaju sufiksi –ička (opravička, deklička, telička) i –čica (škatulčica, birčica). Rijedak je i neplodan sufiks –eca (jabočeca, drveca).

 

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!