Luka Hrvatić rođen je u Kalinovcu 19. rujna 1927. godine u obitelji Tome i Sofije Hrvatić rođ. Živko. Osnovnu školu polazio je u rodnom Kalinovcu, a Građansku u Đurđevcu. Obrazovanje u Učiteljskoj školi započeo je u Križevcima, a dovršio na Pedagoškoj akademiji u Osijeku dok je u međuvremenu polazio Šumarsku školu u Karlovcu. Najprije je službovao kao u učitelj u osnovnoj školi u Draškovcu, zatim je radio u različitim šumarskim institucijama te na posljetku kao nastavnik biologije i kemije u Osnovnoj školi Petra Preradovića u Pitomači. Zasnovao je svoju obitelj 1952. godine s učiteljicom Marijom Pantelić iz Kalinovca. Njihovi sinovi su Želimir Hrvatić (pravnik i sudac) i Neven Hrvatić (profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu).

Živio je u Pitomači gdje je i radio u osnovnoj školi. Ondje je potaknuo razvoj amaterskog zvjezdoznanstva s grupom učenika koja je započela djelovati kao „Mladi astronomi“, a što je kasnije pretvoreno u „Astronomsko društvo“. U tu je svrhu osnovao i opremio zvjezdarnicu u Pitomači. Podravce je trajno zadužio i svojim nesebičnim trudom oko obnove rodne kuće pjesnika Petra Preradovića u Grabrovnici. Na Hrvatićevu inicijativu ondje je uređena dvorana za priredbe i muzejski prostor što je svečano otvoreno prigodom proslave 150. obljetnice rođenja Petra Preradovića 1968. godine.

Nakon uređenja graničarske štacije (Preradovićeve rodne kuće) u Grabrovnici inicirao je uređenje štacije u rodnom Kalinovcu. Ondje je uređen i 1971. godine svečano otvoren Zavičajni muzej s tri tematski uređene prostorije. O svojim aktivnostima na području razvoja amaterskog zvjezdoznanstva i uređenja muzejskih postava u Grabrovnici i Kalinovcu objavio je radove u Podravskom zborniku i mnogim drugim publikacijama. Mnogo je objavljivao o zavičajnim temama. Godine 2009. uredio je monografiju Astronomskog društva iz Pitomače pod naslovom „Naše plavo nebo“. Pred kraj života objavljena mu je knjižica „Bajka o Golom otoku“ (2016. godine) sa svjedočanstvima o zatočeništvu u tome logoru i tako je dao doprinos poznavanju jednog dijela povijesti 20. stoljeća. Luka Hrvatić umro je u dubokoj starosti u siječnju 2017. godine i pokopan je na groblju u rodnom Kalinovcu.

(Prema životopisu Luke Hrvatića u knjizi „Bajka o Golom otoku“ objavljenoj u Pitomači 2016. godine i drugim izvorima.)