Štovanje sveta Tri kralja u Đurđevcu vrlo je dugo. Jedan od pokrajnih oltara u župnoj crkvi svetog mučenika Jurja u Đurđevcu posvećen je trojici svetih kraljeva ili mudraca čiji blagdan slavimo 6. siječnja. Toga ja dana u Đurđevcu proštenje koje je nekada bilo poznato, osim kao Crkvena svetkovina do koje se mnogo držalo, i po velikome sajmu. Ovaj blagdan ujedno predstavlja završetak glavnog dijela božićnog vremena i blagoslova obitelji koji se u prijašnjim stoljećima obavljao upravo uoči ovog blagdana pa su zato u znak blagoslova na nadvratnicima upisivani inicijali trojice svetih kraljeva (G + M + B). Naime, prema tradiciji, imena trojice mudraca s Istoka koji su poslani od Heroda i usmjeravani sjajnom zvijezdom pronašli novorođenog Kralja u liku djeteta Isusa bila su Gašpar, Melkior i Baltazar. Zbog toga su u starije vrijeme u našim krajevima dječacima koji su rođeni u danima uoči ovog blagdana nadijevana imena Baltazar, odnosno Bolto, ponekad Gašpar, a vrlo rijetko Melkior.

Bogatstvu običaja vezanih za blagdan sveta Tri kralja treba pribrojiti i donošenje žive peradi na dar pred oltar u župnoj crkvi večer uoči (kada je ujedno i blagoslov vode) ili na sam blagdan. Tako se još pred koju godinu moglo čuti pijetle (pevce) kako kukuriču za vrijeme mise. Zbog praktičnih razloga u posljednje vrijeme je živu perad (koja više ne kukuriče niti po podravskim dvorištima, a kamoli u crkvi) zamijenilo smrznuto meso peradi, jaja i novac. Ovaj običaj mogli bismo smatrati ostatkom davne prakse da se svećenike u određeno doba godine darivalo različitim prehrambenim namirnicama (meso, kruh, sir i drugo).

S druge strane, postavlja se pitanja otkada se i zašto sveta Tri kralja štuju baš u Đurđevcu? Pisani povijesni izvori svjedoče da je već u prvoj polovini 18. stoljeća (točnije 1733. godine) uz župnu crkvu u Đurđevcu bila prigrađena posebna kapela u kojoj je bio oltar sa slikom poklonstva sveta Tri kralja. Ona je bila na sjevernom zidu pri dnu crkve i u njoj je 1748. ili 1749. godine podignut novi oltar s mnoštvom kipova svetaca među kojima su bila i sveta Tri kralja. Ova kapela s oltarom ostala je prigrađena i župnoj crkvi podignutoj 1824. godine. Stare fotografije i razglednice svjedoče da je to bila kapela sa polukružnim završetkom (apsidom) prislonjena na sjeverni zid župne crkve paralelno s velikom sakristijom. Bila je poduprta s nekoliko kontrafora i imala je okrugli prozor.

U današnjoj župnoj crkvi u Đurđevcu zadržalo se štovanje sveta Tri kralja jer je na sjevernoj strani podignut oltar njima posvećen. Neki vjeruju da su Đurđevčani počeli štovati sveta Tri kralja u 18. stoljeću za vrijeme epidemije neke bolesti što je vrlo vjerojatno jer su tada vladale svakakve pošasti. Kako bilo, možemo reći da je tradicija štovanja sveta Tri kralja u Đurđevcu duga barem tri stoljeća.