Pučki su kalendari ili kolendari bili najpopularnije štivo, kao što i samo ime ukazuje, namijenjeni običnom seljačkom puku, a kasnije i ostalim slojevima društva. Kalendar je sadržavao brojne korisne obavijesti za seoski puk, praktične savjete, a napose članke o povijesti, astronomiji, meteorologiji, gospodarstvu, zdravlju, odgoju, nabožnim temama i mnogočemu drugome, pogotovo ako je bio namjensko izdanje. Svaki godišnjak krasila je lijepa naslovnica.

Na prvim stranicama nalazio se kalendar po mjesecima, svaki pojedini mjesec sa svetkovinama i svecima na svakoj lijevoj strani, dok je desna strana bila namijenjena za bilješke. Na toj stranici njihovi su vlasnici zapisivali sebi i obitelji važne podatke: rođenja, smrti, bolesti, vremenske pojave, meteorološke prilike, zanimljive događaje, razne kućne troškove, cijene, podatke o domaćim životinjama (bređost, telenje, prašenje, koćenje…), podatke o kupljenim i prodanim stvarima, životinjama, urodu, i sličnome. U pojedinim kalendarima znao se zateći pokoji dječji rukopis, odnosno pokušaj prvoga pisanja, crteži, uzete mjere kakve šnajdarice, razna zbrajanja i izračuni… Poslije molitvenika, to je prvo knjižno izdanje koje je doprlo do seljačkog doma. Njihovu pojavu bilježimo još u 17. stoljeću, isprva stoljetne a ubrzo i jednogodišnje koji su se veoma brzo raširili među narodom. Izlazilo je raznih izdanja: Božićnica (kalendar Hrvatske republikanske seljačke stranke), Hrvatski radiša, Napredak, Kalendar Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva, Gospodarski i vinogradarski kalendar, Kalendar Seljačke sloge, Jurek Cmok, Kalendar Srca Isusova i Marijina, Misijski kalendar, Hrvatski orač, Dobri pastir, Kalendar sv. Ante, Narodno kolo, Obrtnički kalendar, Narodni kalendar, Dragoljub, i mnogi drugi. Najpopularniji bio je, a to je i danas, kalendar Danica, godišnjak Hrvatskoga književnog društva sv. Jeronima.