Dr. Milan Kovačević, liječnik, književnik i novinar, rođen je 16. travnja 1869. godine u Karlovcu. Otac je po vjeri bio pravoslavac, a on katolik, kao i majka mu. Smatrao se Hrvatom. Gimnaziju je svršio u Karlovcu 1889. godine, a medicinu diplomirao u Grazu 1894. godine. Iste se godine zaposlio kao kotarski liječnik u Novome Marofu. Od svibnja 1896. do kraja 1897. godine službovao je u Đurđevcu, a potom u Vrbovskom. Od 1900. godine počeo je raditi kao privatni liječnik.

Zbog pravaškoga političkog usmjerenja bio je izvrgnut pritisku, pa se na poziv Narodne hrvatske zajednice (danas Hrvatska bratska zajednica) kao liječnik priključio Hrvatima u Pittsburghu. Tamo je ubrzo otvorio sanatorij za oboljele od tuberkuloze. Ujedno je bio i predsjednik tamošnjega Hrvatskoga katoličkog političkog kluba. Bavio se i novinarstvom objavljujući članke u hrvatskim iseljeničkim glasilima u New Yorku; Novom listu i humorističnom listu Osa, u kojima je objavljivao svoje priče i crtice. Pokrenuo je i list Hrvat 1903. godine, klupsko glasilo, i uređivao ga dvije godine.

Nakon osam godina provedenih u Americi vratio se u Hrvatsku, gdje je postao privatnim liječnikom u kupališta u Lešću, a od 1909. godine u Žubrincu kraj Vrbovskog, zatim od 1911. godine ponovno u Lešću, te od 1913. godine u Vinici u Kranjskoj. Najposlije se preselio u Rijeku zbog školovanje svoje djece. Godine 1914. preselio se u Zagreb i otvorio vlastitu ordinaciju u kojoj je radio sve do smrti 10. listopada 1931. godine.

Bio je član Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ od 1915. godine. Napisao je romane Polomljena krila (1912.), Val (1912.) i Zlotvor (1914.), a ostale književne radove objavio je u časopisima. Bavio se i prevođenjem s engleskoga. Novinske i stručne članke objavljivao je u Agramer Tagblattu, Der Morgenu, Hrvatskoj, Novinama, Pravašu, Jutarnjem listu i Liečničkom viestniku. Godine 1918. pokrenuo je Kroatische Rundschau, zagrebački dnevnik na njemačkome. Za Đurđevec je značajan jer je u dva nastavka u Liečničkom viestniku 1897. godine iznio svoja zapažanja i iskustva iz liječničke prakse na području đurđevečkoga kotara. Njegovi su podaci podosta rasvijetlili stanje zdravstva na đurđevečkom području krajem 19. stoljeća, pogotovo što o tome ima malo zapisa, ne samo o Đurđevcu nego i o ostalim hrvatskim krajevima.

Vladimir Miholek