„Rujnača“ / runilica


Kukuruz se nekad ručno runio z rujnačom. Za to je trebalo podosta vremena, naročito ako su staja i svinjac bili puni stoke, a dvorište pernate živine. Premda se kukuruz u pojedinim kućama tako runio i nakon Drugoga svjetskog rata, prve runilice pojavile su se u hrvatskim krajevima još sredinom 19. stoljeća. Tome svjedoče brojne reklame u gospodarskim tiskanim izdanjima, ponajviše u Gospodarskom listu. O prvoj takvoj runilici pisano je 1869. godine, nakon što ju je nabavilo Gospodarsko društvo u Zagrebu. Predstavljeno je kao ruljilo (kukuruz-Rebler). Opisana je na sljedeći način: „Stroj je posve jednostavan. Predstavi si tako komad široke i dugačke s nutar željeznimi klinčići naperene željezne cijevi, da ju možeš dlanom obuhvatiti, eto ti malena strojića. Samo što dvie polutke te cjevi, koje se razklapaju i sklapaju, nisu posve okrugle, kao obična ciev, već plosnato-okrugle, da mogu svojimi klinci umetnuti klip kukuruza uhvatiti. Ovim ruljilom može jedan čovjek za sat mjerov kukuruza sa klipovah oruljiti. Postupak je jednostavan. Ruljilo se razklopi, umetne se klip, pa držeći ga lievom, sklopi se ruljilo oko njega, i okreće desnom rukom. Strojić stoji 60 novčića, te se može naručiti od Filipa Schobesbergera, gospodara i poštara u Walernu, gornjoj Austriji kod Welsa, koji je i patent na nj dobio“. Kasnije je izumljena poboljšana inačica ovakve runilice.  Njezin opis datira iz 1889. godine: „…vrlo važan stroj, iznadjen po Franu Rideliu u Mediašu (u Solnogradskoj), pošto se tim strojem može vrlo mnogo kukuruza oruliti; računa se najme na jedan sat 4-5 hektol. Stroj je posve jednostavan, te sastoji od dva diela, najme od diela, koji se pričvrsti na sanduk i diela, kojim se kukuruz ruli. Klipovi kukuruza stave se u stroj, te se zubci, koji su tu u stroju, promiču kroz stroj, tako da ozdol izpadnu čisti od zrna. Pošto je u stroju načinjeno pero, koje se može pomicati prema veličini klipova, zato se mogu tim strojem maleni i veliki kukuruzni klipovi ruliti. Taj stroj je za male gospodare vrlo vriedan, pošto nije tako skup, kao drugi slični strojevi. Taj stroj dobiva se kod Frana Ridelia, i to, ako se uzme 100 kom. stoje iz Beča 2 for. i 50 novč. komad. U Zagrebu prodaje ih trgovini željeza „K zlatnom plugu“. Jednu od takvih runilica vidimo na slici. Na vrlo sličan način rade i brojne moderne samostojeće ručne rujnače, te rujnače na električni pogon.

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine