Razne karte i zemljovidi, kao i ostala literatura, donose nam brojne nazive toponima: polja, oranica, livada, šuma, vodotoka, brežuljaka… Imena su im nadjenuli sami Đurđevčani. Upada u oči da je određeni dio njih imena dobio prema đurđevečkim prezimenima i obiteljskim nadimcima. Posve je logično da je pojedina oranica, livada ili šuma, primjerice, ponesla čije prezime. Ljudi su im imena davali nakon što su ih se domogli krčenjem šumskih parcela i živica, kupovanjem, nasljeđivanjem ili darovanjem. Toponimi nose uglavnom izumrla prezimena koja susrećemo u Đurđevcu još u 18. stoljeću, što nam jasno govori u koje su vrijeme otprilike nastali. Ima ih podosta: Fulerkiš, Fulerka (Fuler), Kaličančiš (pješčani brijeg; Kaličanec), Jadanovo panje, Jadaniš (Jadan), Đudiš (Đud), Jegeduš (Hegeduš), Lovrekiš (Lovrek), Flajnekiš (Flanjek), Bušičina (Bušica), Gregurička (Gregurić), Leščanke (Leščan), Fosinica (Foso), Ozraline (Ozral), Zajčeva jama (Zajec), Kožarova jama (Kožar), Gadanijeva jama (Gadani), Barušin tor (Baruša), Pavišin breg (Paviša), Jančikin breg (Jančika), Mramorov breg (Mramor), Pri Segenovom bregu (Segen), Pri Šostarcevom bregu (Šostarec), Pri Matkovom (Matkov), Za Keličevem (Kelić), Za Baničevem (Banić), Odalič (kanal; Hodalić), Bakovci (konak; Bakov)…