O đurđevečkim toponimima imamo saznanja iz brojnih izvora. Ponajviše ih pronalazimo na starim zemljovidima, a dio njih uvriježen je u narodu i nigdje se drugdje ne susreće. To su uglavnom manji predjeli, u ovome slučaju polja. Jedan je od njih rudina Med brezinami. Naziv vjerojatno potječe od kakvih breza koje su ondje svojevremeno rasle. Riječ je o oranicama na brijegu s desne strane ceste koja vodi od Đurđevca prema Čepelovcu, nešto prije samoga sela. Ovaj predio zapravo je rubni dio polja katastarskog naziva Đudiš, koji dopire do prvih vinograda. Jedina povijesna činjenica koja bi se mogla odnositi na ovaj toponim, i od koje je i nastao današnji naziv, potječe iz 1512. godine. Te je godine plemić Đuro Horvat založio Andriji i Mihalju Budoru dvije sesije zemljišta u Donjem Čepelovcu, i zemlje kod Brezine, a oporukom je to zemljište ostavio crkvi sv. Jurja u Đurđevcu i kapeli sv. Volfganga u Budrovcu. Kada je riječ o Donjem Čepelovcu, misli se na prostor današnjega čepelovečkoga naselja, dakle, srednjovjekovna  Brezina posve bi odgovarala današnjem toponimu Med brezinami. Ako je tome tako, onda bi se moglo reći daje ovdje riječ o jednom od najstarijih naziva nekog toponima đurđevečke okolice.