Nekada je uz svako veće naselje u Podravini postojala ciglana. Bilo je to mjesto na rubu naselja na kojem se vadila zemlja pogodna za izradu cigla. Danas na ta mjesta podsjećaju sačuvani toponimi jer ljudi takva mjesta i dalje nazivaju ciglenama iako se ondje ne vadi zemlja možda više od stotinu godina. Takva je mjesta lako prepoznati u blizini svakog naselja jer je teren ondje niži za nekoliko metara od okolnog područja što je posljedica vađenja zemlje. Redovito su se takva mjesta napunila stajaćom vodom pa su postala omiljena klizališta za djecu tijekom zimskih mjeseci i mjesta na koje su ljudi dovozili različit otpad.

U vrijeme intenzivnog širenja naselja i gradnje objekata od cigle, dakle u drugoj polovini XIX. stoljeća, u Đurđevcu su postojale dvije ciglene. I danas ih mještani razlikuju kao Veliku i Malu Ciglenu. Velika ciglena nalazi se na kraju današnje Jelačićeve ulice u kvartu Novo selo, s lijeve strane ceste gledano u smjeru Virja. Čini se da je ta ciglena djelovala već u XVIII. stoljeću i zauzimala je doista prostrano područje na više od 10 katastarskih jutara. I danas je to mjesto prepoznatljivo po znatno nižoj razini tla, zamočvarenosti i vidljivom navoženju materijala. U novije vrijeme je ovdje sagrađen mlin, a nekadašnju ciglenu presijeca suvremena prometnica i željeznička pruga. Uz glavnu ulicu na nekadašnjoj cigleni niču novi stambeni objekti.

Mala ciglena nalazi se na mjestu današnje Ciglenske ulice u jugozapadnom dijelu Đurđevca. Osim sačuvanog naziva u imenu ulice na nekadašnju ciglenu podsjeća nizak teren u toj ulici što često stvara probleme s viškom vode u doba jakih padalina. To dokazuje da područja nekadašnjih cigleni nisu pogodna za građenje stambenih objekata. Ta se ciglena 1860-ih godina prostirala na oko 6 katastarskih jutara i bila je, dakle, površinom manja od Velike ciglene na Novom selu i mnogo je mlađa od nje, a nastala je na prirodno močvarnom komadu zemlje. Iako gusto naseljen, i danas je taj predio blatnjav jer nedostaje humusni sloj, a očito na to utječu i podzemne vode.