Blizina osmansko-habsburške imperijalne granice u Podravini je zasigurno utjecala i na formiranje lokalnog govora i nazivlja. Iako još nisu provedena sustavna istraživanja turcizama u podravskim govorima, vrlo lako možemo prepoznati toponime (nazive poljskih i šumskih predjela) koji su nastali pod utjecajem srazova na granici između Osmanskog Carstva i Habsburške Monarhije. Najbolji primjer svakako je nekoliko toponima s područja Virja, kao što su Turčinjak i Osmanci. Spomenimo i  toponim Staro selo koji, uz druge slične toponime, asocira na premještanje naselja u srednjem i ranome novom vijeku, dok Taborišče svjedoči o utaborivanju vojske na točno određenim mjestima.

U ovome dijelu Podravine u ranome novom vijeku očito je došlo do miješanja stanovništva s jedne i druge strane spomenute imperijalne granice što je i danas prepoznatljivo u prezimenima koja imaju osmansko – turski prizvuk. Neka od takvih prezimena u Đurđevcu su sljedeća: Hasan, Kudumija, Leventa, Ređep, Sulimanec, Škurdija, Turbelija i Zobunđija. Među prezimenima u Virju možemo izdvojiti: Kalavus, Muratić, Odobašić, Šalvari i Turčić. Zbog nedostatka povijesnih izvora za izradu potpunih genealoških rekonstrukcija nije moguće potvrditi kod svih ovih obitelji osmansko porijeklo, ali kod većine to sugeriraju pojmovi i imena iz turskog jezika.