Selo Bukevje

Konaki Bukevje na topografskoj karti iz 18. st.

O Bukevju danas govorimo kao selu kojeg više nema. Zvuči nevjerojatno, ali tako je! Bukevje je selo koje ima povijest svojeg nastanka, ali i svojeg nestanka. Naime, selo Bukevje razvilo se od virovskih konaka, a nestalo je sredinom 1970-ih godina zbog nedaća koje su žiteljima toga kraja zadavale poplave rijeke Drave. Zahvaljujući trudu vrijednog istraživača zavičajne povijesti Zvonimira Ištvana iz Molvi koji je rezultate svojih istraživanja o povijesti sela Bukevja objavio u posebnoj knjizi 2017. godine znamo gotovo sve o okolnostima u kojima je to selo nastalo, razvijalo se i na posljetku nestalo.

U jugoistočnom dijelu Prekodravlja, nedaleko Čambine nalaze se ostaci nekadašnjih sela Bukevje (ponegdje se koristi naziv Bukevlje) i Ogorelo Polje. U 18. i 19. stoljeću Bukevje se nalazilo s desne obale rijeke Drave. Dakle, rijeka Drava je meandrirajući i poplavljujući ovo područje „preselila“ Bukevje sa svoje desne na lijevu obalu. Naziv sela potječe vjerojatno od stabla bukve, odnosno bukovih šuma. Ovdje su u 18. i 19. stoljeću bili konaki obitelji iz Virja i drugih podravskih naselja. Nakon ukidanja Vojne krajine i raspada velikih obiteljskih ili kućnih zadruga Bukevje je trajno naseljeno u posljednjim desetljećima 19. stoljeća. Imamo sačuvan detaljni popis stanovništva virovskih konaka iz 1893. godine prema kojem je u Bukevju tada živjelo 188 stanovnika raspoređenih u 25 obitelji. O veličini naselja govori i činjenica da je u Bukevju od 1923. do 1960. godine djelovala škola. U školi u Bukevju je školske godine 1923./1924. bilo ukupno 32 učenika raspoređenih u 4 razreda.

Stanovnici Bukevja bavili su se uglavnom ratarstvom i stočarstvom, a zaposlenje su pronalazili i zahvaljujući Šumariji sa sjedištem u Goli (ribari, lugari, pogoniči i nosači divljači i drugo), a bili su usmjereni i na druga veća naselja u ovome dijelu Podravine. U selu je bila i jedna trgovina te više obrtnika. Treba spomenuti da su se neki bavili mlinarstvom i ribolovom. Dugo vremena je jedino brodom (skelom) i čamcima bilo moguće preko Drave ostvariti dolazak u Podravinu.

Selo Bukevje na mađarskoj vojnoj karti iz 1941. godine.

Razloge nestanka ovog naselja nije moguće lako objasniti. Neki će reći da je to zbog prometne, društvene i svake druge infrastrukturne odvojenosti ovoga naselja od ostatka Podravine, drugi da je to pitanje političke naravi te da je ovo mjesto žrtvovano kako bi se izbjegnula zahtjevna i skupa regulacija rijeke Drave, a treći da je to jednostavno zbog opasnosti od poplava hirovite Drave. Sigurno je da su katastrofalne poplave 1965., 1966. i 1972. godine potaknule većinu stanovnika da napuste Bukevje i potraže bolje i sigurnije mjesto za život. Tako je do 1974. godine većina od stotinjak žitelja otišla iz Bukevja. Tada je župnik iz Novog Virja vlč. Stjepan Čadoić „z križicom“ pohodio još samo 6 naseljenih kuća. Stanovnici iz Bukevja otišli su u Ždalu, Repaš, Virje, Novigrad Podravski, Novo Virje i druga naselja. Osim Bukevja na sličan su način nestala susjedna naselja Ogorelo Polje, Čambina, Kladnik, Ciganfis i drugi konaki.

U Bukevju je 1939. godine bilo podignuto raspelo na raskrižju putova. Taj je križ bio zapušten kao i naselje te je obnovljen 1989. i 1990. godine. Napokon je 2016. godine na mjestu nekadašnjeg naselja podignuta kapela posvećena blaženom Alojziju Stepincu gdje se svake godine posljednje nedjelje u mjesecu kolovozu slavi sveta misa i održava proštenje u spomen na nekadašnje naselje Bukevje.

Izvor: Ištvan, Zvonimir. Bukevje: povijest pridravskog sela kojeg više nema. Novo Virje: Općina Novo Virje, 2017.

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!