Stol

Nekad se život u Podravini odvijao unutar obitelji, odnosno obiteljske zadruge. Životni prostor bio je skroman, oblikovan tako da bude funkcionalan i praktičan, čiji su članovi bili različitih dobnih i spolnih skupina. Osim što su međusobno bili povezani krvnim srodstvom, zajedničkim stanovanjem i blagdanskim životom, povezivao ih je rad i privređivanje koji su za opstanak takve obiteljske zajednice bili vrlo važni. Isprva je ognjište bilo okupljalište unutar kuće, da bi tu ulogu kasnije preuzeo stol kao dio materijalne baštine koji nam je ostavljen u nasljeđe, kao i samo znanje i vještina potrebni za izradu toga predmeta. Stol, kao i ostali dijelovi pokućstva postupno su sve više ulazili u krajiške kuće dolaskom stranih obrtnika u 18. stoljeću, a drva za izradu bilo je u izobilju. Stol se sastojao od jednodijelne hrastove daske postavljene na noge u obliku slova „X“, na križe. Takav stol bio je jednostavne izrade od tesanih ili kalanih dijelova, i lako se rastavljao. Kasnije su prevladali stolovi na četiri noge povezani prečkama po širini ili dužini, ili oboje. Tabla je postavljena na okvir unutar kojeg se nalazila stolnica (ladica) u kojoj se držao pribor za jelo. Tabla na modernijim stolovima raspiračima dala se razvući a noge su u donjem dijelu ukriž povezane rezbarenim daskama. Njegovo je mjesto u kući bilo u uglu zajedno s klupama, da bi potom sve više dominirao sredinom prostorije. Za stolom se objedovalo i svatko je imao svoje određeno mjesto, a služio je još mnogočemu: za pripremu hrane, razvlačenje tijesta, peglanje… Moglo bi se tu još puno toga nabrojiti, na primjer, na rukohvatu ladice cijedio se sir f sirne kese, zatim, gazda je na uglu stola nožem rezao duhan, da i ne govorimo o ulozi stola u božićnim običajima, itd.

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!