U našoj Podravini postoji veoma zanimljivih florističkih i vegetacijskih cjelina gdje su razvijene specifične biljne zajednice. Jedna od takvih bilo je i tresetište Brezik na Kalinovečkim peskima nedaleko od Kalinovca, jedino stanište takve vrste u cijeloj Podravini. To je vlažno zbijeno i gibljivo tlo nastalo od istrunulih i zbijenih ostataka močvarnih biljaka. Smjestilo se u prostoru između pješčanih naslaga s jedne i niskih šumskih staništa s druge strane na površini ne većoj od pola do jednog hektara. On je zanimljiv s geomorfološkog, biološkog, fitocenološkog i ekološkog aspekta. Brezik je bio jedno od rijetkih tresetišta u ovom dijelu Hrvatske. U njem su se isticali grmovi sive vrbe (Salix cinerea L.) i trušljike (Frangula alnus Mill. ) koje zajedno s još nekim vrstama grade ovu jedinstvenu zajednicu. Druga značajka ovog jedinstvenog staništa bile su razne mahovine koje grade tlo u obliku gusto zbijenog tepiha po kojem hodamo. Mahovina je svake godine svojim donjim dijelovima obamirala a gornjim narastala sve višlje, tako da se površina tresetišta neznatno i jedva primjetno vremenom stalno podizala. Među ovim mahovinama osobit značaj i ulogu imala je mahovina ili mah tresetar (Sphagnum), biljka isključivo vezana za ovakva staništa. Svojom osobitom tjelesnom građom izvanredno je prilagođena životu na ovakvim terenima. Nadalje, tu je zabilježena i rijetka endemska vrsta iz porodice šiljeva (Cvperaceae). To je rukavičasti šilj (Eriophorum vaginatum), koji je rastao zajedno sa šiljem suhopernikom (E. angustifolium). Nažalost, tresetište je ljudskim nemarom zapaljeno zimi 1986. godine. Mnogobrojne vatrogasne ekipe nisu mogle pogasiti vatru koja je prodrla do metar i pol ispod površine. Vatra je gorjela gotovo cijele zime. Tresetište je opožareno većim dijelom a pritom je u potpunosti uništena sva vegetacija, osim na rubnim manje vrijednim dijelovima.

Fotografije: https://prirodahrvatske.com/cretovi/; https://www.minnesotawildflowers.info/grass-sedge-rush/tussock-cottongrass