Trska (Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steud.) je trajna zeljasta biljka iz porodice trava. Stabljike su joj uspravne, šuplje i glatke, a mogu narasti i do nekoliko metara visine. Rasprostranjena je u skupinama u plitkim vodama stajaćicama, na obalama jezera i močvara, te duž rijeka. U tršćaku se često nastanjuju ptice, sklanjaju kukci i mrijeste ribe. Za vrijeme vegetacijske sezone biljka je zelena a ujesen se osuši i postane žutosmeđe boje. Trska je kao takva oduvijek imala široku i važnu primjenu. Od nje su se izrađivali razni predmeti i sjenila, a ponajviše je služila za pokrivanje kuća i gospodarskih zgrada, te za izradu stropova. Trska se žela ujesen ili rano u proljeće u snopove debele do 50 cm. Građevine su se trskom pokrivale na isti način kao i slamom. Stabljike trske očišćene od lišća plele su se tankom žicom u mrežu koja je služila za izradu starinskog plafona (stropa). Grede u prostoriji obložile su se s donje strane daskama a na daske se pričvršćivala pletena trstika. Potom se izrađivao namaz od grube žbuke koji se nakon sušenja fino scurajbal (zagladio zidarskom gladilicom). Od tako obrađene trstike izrađivala su se razna sjenila, odnosno hasure / asure. Hasura se pravila tako da su se odabrala dva vitka kolca potrebne dužine položena na određenom razmaku, ovisno o duljini trske. Trska se stavljala na kolce u debljini od oko jednog centimetra. Kad se poslagalo dovoljno trske, preko nje bi stavili druge kolce i sve ih međusobno povezali žicom.

Fotografije: https://hr.wikipedia.org/wiki/Trska; http://trstika-barnaki.hr/hr/trstika/2/

Vladimir Miholek