folder Kategorija: Povijesne zanimljivosti
Ukupno: 397
Završetak Prvog svjetskog rata ili Velikog rata – kako se taj sukob svjetskih razmjera tada nazivao – nestrpljivo su dočekali i u Virju. U ratne svrhe su 1917. godine bila rekvirirana zvona s crkava kako bi se od njih izradilo...
Šume su u prošlim stoljećima – pogotovo na području Vojne krajine – smatrane najvećim blagom i jednim od glavnih državnih i vladarevih i resursa. Tijekom 18. i 19. stoljeća različitim je uredbama i strogim zakonima reguliran odnos prema šumama kao...
Znameniti ljevač zvona iz 19. stoljeća Henrik Degen izravno je vezan za Podravinu jer je umro u Molvama 4. listopada 1861. godine. Ondje ga je iznenadna smrt zatekla kada je dogovarao izradu zvona za molvarsku župnu crkvu čija je gradnja...
Osim što je u Habsburškoj Monarhiji 1848. godine bjesnila revolucija i što je Josip Jelačić skupljao vojnike za sukob s Mađarima i u Podravini, ovo je područje te godine zahvatila još jedna pošast. Bili su to skakavci čija je najezda...
Jedan od najneobičnijih događaja u povijesti Đurđevca je dvoboj koji je za 24. kolovoza 1554. godine ondje zakazao znameniti hrvatski ban Nikola IV. Zrinski. On se toga dana našao u Đurđevcu što je detaljno opisao poznati hrvatski povjesničar Vjekoslav Klaić. “Prvih...
U Đurđevcu je 1950-ih i početkom 1960-ih u svrhu informiranja mještana, a u nedostatku radijskih prijamnika, djelovao javni razglas. Nazivali su ga razglasna stanica. Razglas sa zvučnicima bio je postavljen na banderama u samome središtu mjesta i na obližnjim raskrižjima....
U Đurđevcu su kroz povijest djelovale brojne udruge. Jedna je od i Bratovština Chevrah-kadischah, jedina mjesna židovska udruga. Prema donesenim pravilima, bratovština je registrirana 15. svibnja 1894. godine, na čelu s predsjednikom Šandorom Hirschlerom, zamjenikom Josipom Kohnom i blagajnikom Emanuelom...
Shodno vojnom ustrojstvu komunističke Jugoslavije nastale nakon Drugoga svjetskog rata vojni su obveznici prije odlaska na služenje vojnog roka morali pristupiti predvojničkoj obuci, koju su u Đurđevcu tada skraćeno nazivali – predvojnička. Ona se održavala u većim mjestima, na primjer,...
Po završetku Prvoga svjetskog rata došlo je do vojnog poraza Austro-Ugarske Monarhije, ali i njenog raspada na nekoliko novih država. Ključno je bilo prijelazno razdoblje do uspostave novih država, a najveći problem predstavljao je obezvrijeđeni austrougarski novac, koji se upotrebljavao...
Krajem 19. stoljeća JAZU je pokrenula izdavanje Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena, a za urednika postavila Antuna Radića. Radić se odmah prihvatio posla i počeo obilaziti hrvatske krajeve u potrazi za suradnicima koji bi bilježili narodne običaje....
U 17. i 18. stoljeću u Đurđevcu je obitavala obitelj Hasnić o kojoj danas svjedoče samo poneki zapisi u povijesnim izvorima. Malo je poznato da je iz te obitelji potekao jedan svećenik koji je veći dio života proveo u rodnom...
Rimokatolička župa posvećena svetom mučeniku Jurju sa središtem u Đurđevcu u 18. i 19. stoljeću sastojala se od čak osam naselja: Đurđevec, Budrovec, Čepelovec, Mičetinec, Kalinovec, Katalena, Sveta Ana i Šemovci. Naselje Katalena već je u prvoj polovini 18. stoljeća...