Osim što je u Habsburškoj Monarhiji 1848. godine bjesnila revolucija i što je Josip Jelačić skupljao vojnike za sukob s Mađarima i u Podravini, ovo je područje te godine zahvatila još jedna pošast. Bili su to skakavci čija je najezda posljednjih dana mjeseca kolovoza 1848. godine zaprijetila usjevima i vinogradima na širem đurđevečkom području.

Ova pojava skakavaca nije nepoznata u povijesti jer su u mnogim hrvatskim krajevima zabilježene štete koje su 1848. godine na ljetini počinili skakavci. Osim štete koju su ovi kukci činili, uspjeli su zastrašiti ljude pa su ih neki uspoređivali s Božjom kaznom za političke događaje te burne godine. O skakavcima u đurđevečkoj Podravini u tadašnjim je novinama izvještavao ilirac Ferdo Rusan. On piše da su se skakavci kao crna magla spustili 29. kolovoza 1848. godine nad Šemovcima, a isto je bilo i u drugim mjestima. Nažalost, ne opisuje na koji ih način tjerali, ali vjerojatno su to činili dimom ili kakvim drugim sredstvima. Rusan ne piše niti o ukupnoj šteti, ali tvrdi da su najugroženiji bili vinogradi koji su dozrijevali i livade. Doista, tema vrijedna pažnje i detaljnijeg istraživanja.