Podravci šumsku prosjeku zovu preseka i linija. Jasnije rečeno: Znašali smo drva na linijo!, Po preseke poprek prede dojemo…!, itd. Iz prve bi ruke rekli da se nema štogod važnog reći o šumskoj prosjeci. No i tu se nađe ponekih detalja. Preseka se odnosi na uski trak šume širine 3 – 8 metara na kojem ne rastu stabla, a služi za razdjeljivanje šume na odjele, izvlačenje drva te zaštitu od požara. Možemo ih podijeliti na gospodarske, uzgojne, lovačke i protupožarne prosjeke, te na prosjeke ispod električnih vodova. Povremeno se moraju čistiti od mogućeg većeg raslinja da ostanu prohodne. Pored  toga, možemo ih razlikovati i po nazivima. One čije nazive znademo, uglavnom nalazimo na šumarskim kartama ili se pak pojedini upotrebljavaju u neslužbenoj komunikaciji jer su nastali među ljudima. U šumi Crni jarki tako nalazimo Šantekovo, Barberičevo, Mačurkovo, Fosino, Dugalijevo, Felovo, Jalžabetičevo, Lopatkovo, Jurkovičevo, Šolino, Sobotino, Marijanovo, Vrtno i Šokčevo, a u šumi Preložnički berek Kožarovo, Bešeničevo i Flanjekovo preseko. Očito je da su skoro sve dobile nazive po prezimenima žitelja obližnjih naselja, a možda je kojoj naziv nadjenut po prezimenu kojeg lugara. Uglavnom, prosjeke su dobile nazive kao i neke druge šumske lokacije (grede, jarci, brjegovi, jame…), dakle, od prezimena ljudi koji su u prijašnjim vremenima na tim mjestima napasali stoku, držali torove, sjekli drva i sl.

Fotografiju snimio D. N.