Kojom god se prilikom govori o rijeci Dravi u našem kraju učestalo se spominju mrtvice i neteče. Da bi vam pojasnili o čemu je riječ, poslužit će opis dr. Radovana Kranjčeva i jednoga njegovog rada u Podravskom zborniku:

„Neprestano djelovanje dravskih voda s obilježjima srednjeg dravskog tijeka u nizinskom zaravnjenom Podravlju očituje se u oblikovanju mnogih okuka i promjena glavnog korita te nastajanju mnogih rukavaca (meandri) sa stalnom ili povremenom protočnošću. U vrijeme viših dravskih vodostaja preko užeg zaobalja kojeg čine goli i neobrašteni šljunčano-pjeskoviti nanosi prelijeva se dio voda dubeći podatljiv materijal i gradeći ponegdje čitav splet dodatnih kanala i rukavaca. Kad je vodostaj niži, ovi sekundarno prohodi ostaju više ili manje prosušeni a tu i tamo u udubljenjima zaostaju periodične mlake i barice. Ako ovome dodamo nazočnost najčešće bujne vegetacije povremenog ili trajnog značenja, zapažamo na više mjesta uz Dravu oblikovanje čitave mreže malih vodenih tijekova koji ograđuju riječne otoke i otočiće, poznate kao sigete. Nekadašnji dravski rukavci, stare Drave, danas se na više mjesta u reljefu Podravlja ističu kao udubljenja potkovastog oblika čiji su kraci okrenuti prema današnjem dravskom koritu. U onim većim i dubljim i danas zaostaje stajaća voda približno istog vodostaja kao i u rijeci Dravi. To su mrtvice ili neteče, od kojih su neke još uskim prolazima vezane uz dravsko korito te na taj način, makar periodički, održavaju svoju usporenu protočnost.“

Fotografija: Marijan Slunjski