„Bokčev grob“

Lokalitet Bokčev grob pješčani je brežuljak smješten sjeveroistočno od raskrižja putova koji dolaze od Kloštra, Kolnovečki peskov, odnosno Kalinovca, Dragancov i Podravskih Sesveta, a nedaleko od danas zatvorene pjeskare. O njem podrobnije doznajemo od Gustava Fleischera, profesora na gimnaziji u Bjelovaru, te povjerenika Narodnoga zemaljskog muzeja u Zagrebu, to jest, njegova Arheološkog odjela. Fleischer je kao povjerenik bio ovlašten za arheološka istraživanja u podravskom dijelu Bjelovarsko-križevačke županije. Tijekom svojih istraživanja 1890. godine posjetio je i Bokčev grob, o kojem je pisao u izvješću objavljenom u Vjesniku Hrvatskoga arheološkoga društva 1895. godine. Između ostaloga, napisao je:

(…) Još me je čekala i ta zadaća, da prekopam t. z. „bogčev grob“. To je golo mjesto usred mlađe vrlo guste šume, koja se zove „črni jarki“ ili „crni bereg“. Narod veli da je ovdje staklen liesi veliko blago zakopano, a neki opet pričaju, da je u ovom kraju živio pustinjak, kojega ovdje zakopaše. Ova čistina, na kojoj nema ni trave, duga je jedno 4 m., a široka 3. Našlo se nije ništa nego pola metra izpod površine podosta ugljena. Kopalo se je do zdrave zemlje i u neposrednoj blizini toga mjesta, ali bez uspjeha. (…)

U Dragancima ga nazivaju i Lazarov grob, prema narodnoj priči koja govori o tome da je na tom mjestu u borbi s Osmanlijama stradala vojska nekog Lazara, čije je blago tu zakopano.

Izvori: Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, br. 1, 1895.; NAĐ, Dražen. Draganci kroz vrijeme, Draganci, 2016.

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!