Rešeto je još jedan uporabni predmet na seoskom gospodarstvu koje je izgubilo svoju namjenu, a time skoro i nestalo. To je naprava sa žičanom mrežom napetom i pričvršćenom u drvenom kružnom obodu. Izrađivali su ih majstori rešetari i prodavali na sajmovima i kolima obilazeći sela. Rešeta su služila za rešetanje žita, odnosno odvajanje ostataka klasja, osja, pljeve i raznih nečistoća. Mnogi su znali rešetati na dvorištu dok je puhao vjetar, koji je time pospješivao odvajanje. Slični predmeti gušće mreže nazivaju se sita i služe za prosijavanje raznog brašna. Veliko mlatečko rešeto se umjesto žičane mreže sastojalo od mreže načinjene od suhe kore drveta. Upotrebljavalo se pri poslovima mlaćenja žita. Opisali smo ga i objavili u zasebnoj objavi. Po rešetu je ime dobila i jedna ulica u Đurđevcu (Rešetariš), o kojoj smo također pisali.