Tkanje

U zimi, kada nije bilo radova u polju (od kasne jeseni do ranog proljeća), žene su obično prele, tkale i vezle. Tkalo se na tkalačkome stanu, odnosno naredu, koji se nalazio u velikoj sobi. Istkano se platno izrađivalo od konoplje i prediva (lana). Od finoga lanenog platna šile su se muška i ženska rubenina (robače, bluze, široke gače, oplečki, fortuni, ropci, pocuknenke, ukrasni obrisači, polke…), a od konopljinog platna vilani, stolnaki, obrisači za brisanje, pojnave, vreče, razne krpe, obojki i radna odjeća. Osim toga, tkale su i tepihe (gunji) od krpa.

Nared je glavna naprava u procesu tkanja. Njegova konstrukcija počiva na dva okvira od drvenih gredica. Drveni su okviri međusobno povezani poprečnim gredicama. Važni dijelovi nareda su vratila; prednje i stražnje. Na stražnje se vratilo namotava osnova, a na prednje gotovo tkanje. Snovajne ili izrada osnove za tkanje, smatra se vrlo složenim poslom i predstavlja uvod u tkanje. Na početku snovajna određuje se duljina i širina osnove , što ovisi o vrsti predmeta koji će se tkati. Niti se slažu na unaprijed utvrđen način, a potom se osnova prenosi na nared, to jest, namota na vratilo. Namotana osnova uvodi se u ničalnice koje vise na horizontalnoj gredici. Zatim se niti uvode u brdoBrdo izrađeno od trske nalazi se u drvenom okviru.  Pritiskom noge na klačnik (svojevrsne „pedale“) ničalnice se dižu i spuštaju. U prostor između razmaknutih niti pomoću čunka (čujnek) provlači se potka (votek), odnosno poprečne niti. Dakako da se nared sastoji i od niza drugih dijelova, a i samu pripremu i postupak tkanja teško je ovom prilikom opisati jer je proces veoma složen. Tijekom zime bilo je određenih dana kada se nije smjelo tkati i vesti, na sv. Barbaru, sv. Luciju, Kvatre i Veliki Petak, na primjer.

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!